Pitanje ravnopravnosti spolova u 21. stoljeću još uvijek je aktualno, što potvrđuje koliko su naučeni obrasci ponašanja jaki i koliko ih je teško prevladati. Biloške razlike između muškaraca i žena su neosporne, no stoljetna borba žene za ravnopravnost i rodna uloga nije uvjetovana bilogijom već rodnim stereotipima, generaliziranim stavom, predrasudama ili unaprijed stvorenim idejama o karakteristikama, odnosno ulogama koje bi trebale imati žene i muškarci.
Iako je zadnjih desetljeća napredak nesoporno vidljiv, naprosto nevjerojatno zvuči kada i danas čujete da je ženi mjesto u kući, da je muškarac autoritet i da žena mora slušati. Ovakva povijesna percepcija nije samo prisutna u nerazvijenim zemljama u kojima je uloga žene tradicionalna, uglavnom ograničena na obiteljski život i reprodukciju već i u razvijenim zemljama. Prisutna je i živi i u Hrvatskoj, posebno u nekim krajevima. Kada bi gledali s vjerskog aspekta (prema popisu stanovništva iz 2011. godine Hrvatska ima ima 86,28% katolika), govorimo ne samo o društvenom već i vjerskom pitanju. S obzirom da na današnji dan 15 kolovoza vjernici slava Beliku Gospu, ideal Marijina djevičanstva traži od krščanina da ženi nikada ne pristupa kao predmetu, nego kao osobi. Da joj se daruje i da je na dar primi; da je nikada i niči ne ponizi.No, stvarnost govori ipak drugačije.
Sve u svemu, dok god bude prisutna i pomisao da je muškarac savršen čovjek, a žena neuspjeli, spriječen muškarac ( Aristotel..), čini se da povijesno uvjetovana svijest ljud nije još uvijek u stanju otkriti sadržaj.
Rodni stereotipi štetni su kada ograničavaju sposobnosti žena i muškaraca da razviju svoje osobne sposobnosti, nastave svoju profesionalnu karijeru i/ili donose odluke o svom životu. Bilo da su otvoreno neprijateljski raspoloženi (poput “žene su iracionalne”) ili naizgled dobroćudne (“žene njeguju”), štetni stereotipi produbljuju nejednakosti. Na primjer, tradicionalni pogled na žene kao skrbnike znači da odgovornosti za brigu o djeci često padaju isključivo na žene. Nadalje, rodni stereotipi složeni i isprepleteni i s drugim stereotipima imaju nesrazmjeran negativan utjecaj na određene skupine žena, poput žena iz manjinskih ili autohtonih skupina, žena s invaliditetom, žena s nižim ekonomskim statusom, migrantkinja itd. Pogrešni rodni stereotipi česti su uzrok diskriminacije žena. To je faktor koji doprinosi kršenju širokog spektra prava kao što su pravo na zdravlje, odgovarajući životni standard, obrazovanje, brak i obiteljski odnosi, rad, sloboda izražavanja, sloboda kretanja, političko sudjelovanje i predstavljanje, djelotvoran pravni lijek, i slobodu od rodno uvjetovanog nasilja.
Ono što je bitno istaknuti je činjenica da se rodni sterotipi ne koriste samo za karakteriziranje drugih, već i za karakteriziranje samih sebe ili poimanja samog sebe. Djevjčice i dječaci uče o rodnim stereotipima iz svoje neposredne okoline i medija đto utječe na njihovo ponašanje. Ta iskustva socijalizacije nesumnjivo nastavljaju svoj utjecaj i u kasnijem životu i , doista, istraživanja su pokazala da se samokarakterizacija muškaraca i žena razlikuje na načine koji su konzistentni sa stereotipima. Strukturalni i horizontalni karakter diskriminacije na osnovi spola prevladava u svim kulturama i zajednicama na svim razinama. Nejednakosti među spolovima „nakupljaju” se tijekom života tako da se određene posljedice nepovoljnijeg položaja u kojem se osobe zateknu u mladosti gomilaju kroz život i mogu prouzročiti dodatne teškoće u kasnijoj fazi životnog ciklusa. Stoga je, da bi se spoznala ta činjenica, politikama ravnopravnosti spolova nužno pristupiti kroz prizmu životnog ciklusa.
Koliko je snažan utjecaj rodnih stereotipa ukazuje i Strategija ravnopravnosti spolova Vijeća Europe za razdoblje od 2018. do 2023., u kojoj se jasno ukazuje upravo na spriječavanje i borbu protiv stereotipa. i seksizma.
Kako zapravo na žene utječu stereotipi? Kratko rečeno-Ozbiljno! Primjeri rodnih stereotipa najvidljiviji su kada je u pitanju sudjelovanje žena u javnom i političkom životu, zatim njihov položaj na tržištu rada koji je karakterističan po višestrukoj opterećenosti žena u domeni tržišne ekonomije, te povećano nasilje nad ženama, uključujući i nasilje u obitelji. Utječe i na seksistički govor mržnje kao oblik nasilja nad ženama i djevojčicama i grubo povredu ljudskih prava i predstavlja glavnu prepreku ravnopravnosti spolova. Novi izazovi s kojima se društva susreću, gospodarski, zdravstveni, politički samo produbljuju postojeće probleme o dodatno otežavaju put prema potpunom poštivanju jednakih prava žena i muškaraca te rodne ravnopravnosti.
Upravo u Strategiji ravnopravnosti spolova Vijeća Europe za razdoblje od 2018. do 2023. navode se izazovi s kojima su se suočavale države članice Vijeća Europe u okviru provedbe Strategije od 2014. do 2017., a koji su uključivali negativne reakcije povezane s pitanjima prava žena, nejednaku raspodjelu moći, nastavak postojanja rodno utemeljenog nasilja, prijetnje braniteljima i braniteljicama ženskih prava, ograničeno sudjelovanje žena u političkim procesima i procesima odlučivanja, rodnu pristranost i stereotipe, seksizam i diskriminaciju žena, uključujući seksistički govor mržnje online i offline, kao i u političkom diskursu, pristup kvalitetnom zapošljavanju i financijskim resursima, nedostatak socijalne i ekonomske infrastrukture za ostvarivanje jednakih prava muškaraca i žena (kao što su raspoloživi dječji vrtići, dostatno plaćen roditeljski dopust, roditeljske naknade itd.). I naposljetku, smanjenje proračunskih sredstava i mjere štednje primijenjene na upravna tijela koja se bave pitanjima ravnopravnosti spolova
Sve ove negativnosti može se riješiti jedino razbijanjem predrasuda i podizanjem individualne, a potom kolektivne svijesti te podizanjem razine znanja o uzrocima i posljedicama diskriminacije na osnovi spola. Najteže je razbijati ustaljenje obrasce pomašanja, što je i razumljivo, jer kad vas netko metaforički rečeno izbacuje iz cipela ne osjećate se dobro i u strahu ste pred nepoznatim.
Uloga muškaraca kako u javnoj, tako i u privatnoj sferi izuzetno je važna za napredak prema stvarnoj ravnopravnosti spolova. Muškarce pa tako i dječake treba osloboditi pritiska stereotipnih očekivanja s kojima su suočeni, i kojih u većini slučajeva nisu svjesni. Budući da su rodni stereotipi još povijesno ukorijenjeni i široko rasprostranjeni za sagledavanje pitanja socijalizacije muškaraca i dječaka u širokom rasponu društvenih konteksta – kod kuće, u okviru obrazovnog sustava, na radnom mjestu i na gospodarskom planu, na javnom mjestu, u medijima i na društvenim mrežama, kao i u osobnim odnosima – potrebno je primijeniti pristup povezan sa životnim ciklusom. Potrebno je uključiti muškarce kao aktivne partnere u promicanju prava žena, i kao ciljne skupine politike ravnopravnosti spolova. Međutim, nisu jedino muškarci pod pritiskom rodnih stereotipa. Tu su i žene koje su još uvijek pod utjecajem patrijahalnog odgoja i koje su nerijetko sklone osuđivanju žena. S pozicije žena to se čini još većim problemom, jer se očekuje da žena- ženi bude podrška, no stvarnost govori drugačije. Najbolji pokazatelj su društvene mreže gdje ćete nerijetko vidjeti da žena nešto komentira, stavi sve u neku realnu perspektivu i umjesto podrške žena nakon neprimjerenog, i seksističkog odgovora muškarca doživi napad. Naravno, to ne znači da se bezuvjetno treba podržavati po osnovi spola, ali pokazuje između ostalog i povijesno nametnutu potrebu žene da pripada muškarcu.
Osvijestiti, podići razinu znanja o tome da nikoga ne određuje samo jedna njegova osobina i da ne postoji niti jedna osobina kojom se mogu obuhvatit svi pripadnici neke skupine koju želimo okarakterizirati, jedini je mogući put, jer dok su predrasude i nerazumijevanje prisutni nema tog zakonskog okvira koji će dovesti do potrebne ravnopravnosti spolova. Radi se naravno o dugotrajnom procesu koji se mora provoditi na svim razinama pa tako i narazini onih koji provode institucionalne politike. Za početak krenimo od sebe, barem oni koji su svjesni prisutnosti rodnih stereotipa ,koji razumiju koja ograničenja i šetetu isti nanose. Internet, mediji puni su negativnih rodnih stereotipa i seksizma na koji reagirajte i pomozite drugima da shvate. Budite uzor drugima, svojim prijateljima i obitelji. Poštujte ljude bez obzira na njihov rodni identitet. Stvorite siguran prostor za ljude da izraze sebe i svoje prave kvalitete, bez obzira na društvene rodne stereotipe i očekivanja.
S druge strane treba biti oprezan kada se utječe na promjene, jer iste mogu otići u drugu krajnost koja se već događa i koju ćemo opet proglašavati neprihvatljivom. U promjena žena je već izgubila svoju bit, pokušavajući se prilagoditi muškom svijetu. Usvaja i medijski diktirane obrasce ponašanja u kojima je i nadalje prisutna objektivizacija i seksualizacija njihovih vlastitih tijela, što dovodi do štetnih posljedica za samu ženu i njen sustav vrijednosti. Konceptualiziranje seksualnosti također postaje područje u kojem se s jedne strane odbacuje tradicionalni moral, a s druge strane se odvija preoblikovanje intimnosti koja igraju središnju ulogu u sveukupnom ljudskom iskustvu. Društvene mreže prepune su žena koje prihvaćaju takav model ponašanja kao najnormalniji. Polugole, u korzetima, neprimjerenim pozicijama i sa stalnom potrebom da budu primjećene, u potpunosti nesvjesne posljedica današnjih vrijednosti. Treba li se onda čuditi reakcijama muškaraca, njihovoj biološkoj određenosti? Radikalan pristup određenih grupacija koje svrstavaju sve pod seksistički govor mržnje, bez potrebe razmišljanja o složenosti nije dobar, jer problem je ipak puno dublji i nije izdvojen već povezan s drugim kretanjima koja govore o silini današnjih zahtijevanja od nas, kako se ponašati kako reagirati, kako ne imati kritičko razmišljanje koje se pretvorilo u jedno morati. Morati kao teški imperativ kojem se sve manje suprotstavljamo. Dakle, s jedne strane imamo patrijahlni odgoj, kontinuitet i taloženje poimanja mišljenja i djelovanja unutar sebe, a s druge strane odricanje od istog. To je kao kad govorimo o kulturi, tradiciji i običajima. Njih se ne ukida već ih se pametno prilagođava današnjem vremenu. Stoga je imperativ odgajati generaciju koja će kritički preispitivati svako nametanje, generalizaciju vrijednosti, koja je znati što je sloboda izbora i kako se ista manifestira na individualnoj razini.
PIŠE: SNJEŽANA NEMEC/DEMOSMEDIA
OVAJ PROJEKT FINANCIRAN JE SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA AGENCIJE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE
