Gotovo 50 posto ljudi povremeno se muči s problemima spavanja, no 7 do 8 posto osoba ima tešku nesanicu, a još 10 posto ukupne populacije ima problema zbog apneje

Ne postoji čovjek koji u nekoj fazi života nije imao problema sa spavanjem, a procjene struke kažu da se oko 40 do 50 posto ljudi tijekom godine povremeno suoči s tim problemom. No, postoje ozbiljni kriteriji koji bi trebali biti ispunjeni da bismo mogli govoriti o dijagnozi nesanice i problemu zbog kojeg se treba javiti liječniku: Nije svejedno je li riječ o situaciji koja traje dva do tri dana i od koje se brzo oporavljamo, ili o problemima koji kontinuirano traju i do tri mjeseca i bitno negativno utječu na kvalitetu života čovjeka, kaže  doc. dr. sc. Domagoj Vidović, specijalist psihijatrije sa subspecijalizacijom somnologa, Iz Zavoda psihofiziologiju i organski uvjetovane psihičke poremećaje u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, u sklopu kojega već 40 godina djeluje Centar za poremećaje spavanja i budnosti.  Tu se liječe svi poremećaji spavanja. 

 – Kad se radi o blagim i kratkotrajnim problemima spavanja, najčešće je dovoljno da osoba povede računa o higijeni spavanja, odnosno da promijeni navike vezane uz spavanje, da se problem riješi. S druge strane, ako nam tegobe koje pripisujemo poremećaju spavanja  počinju intenzivnije ometati u svakodnevnom funkcioniranju, svakako je preporučljivo obratiti se liječniku obiteljske medicine, koji vas na temelju procjene simptoma može uputiti u Centar, kaže somnolog. Vidović. Suvremena klasifikacija poznaje preko 80 mogućih uzroka problema, dodaje, pa je prije postavljanja dijagnoze iznimno važno da se obavi detaljan klinički intervju, kao i pregled te po potrebi obavi i dodatna, vrlo specifična dijagnostika – polisomnografom ili poligrafom. 

Polisomnograf je uređaj koji nadzire pacijenta tijekom spavanja u laboratorijskim uvjetima, odnosno u ugodno uređenim sobama Centra za poremećaje spavanja i budnosti. Pacijent će biti ‘prikopčan’ na više senzora koji prate njegove moždane valove i pokrete mišića oka, dok tehničar prati kako spava pomoću video kamere koja bilježi pokrete i disanje. Mnogi su uvjereni da u takvim uvjetima uopće neće zaspati, no iskustva pokazuju da većina ljudi tu spava čak i bolje nego kod kuće.

S druge strane, poligrafom se način spavanja može ispitati kod kuće, bez ostanka u bolnici. Pacijent ide u krevet sa senzorima ispod nosa, oko prsa i na prstu. Mali uređaj spojen na senzore bilježi obrasce disanja i razine kisika, što su važne informacije na temelju kojih će liječnik procijeniti poremećaje tijekom spavanja. 

–  Od velike pomoći mogu biti i upitnici s ciljanim pitanjima za prepoznavanje tegoba, od kojih se neki mogu pronaći i na Internetu, kaže doc. dr. sc. Vidović. No, imajte na umu da takvo testiranje, bez odgovarajuće evaluacije liječnika, nije dovoljno za postavljanje dijagnoze, a pogotovo ne za procjenu je li vam dovoljno samoliječenje, ili trebate pomoć. Taj dio svakako treba prepustiti liječniku.

– Kod ozbiljnih poremećaja spavanja mogu se prepoznati dvije dijagnoze: Nesanica i apneja. Procjenjuje se da u ukupnoj populaciji imamo 7 do 8 posto ljudi koji boluju od nesanice te oko 10 posto onih kod kojih je uzrok problema apneja, kaže doc. dr. sc. Vidović. No, s  obzirom na visok udio populacije koja ima problema s debljinom i porast debljine, koja je jedan od glavnih uzroka apneje, treba imati na umu da ćemo s vremenom sigurno imati i porast udjela osoba s tom dijagnozom, dodaje. 

Struka razlikuje dva tipa apneje. Prvi je opstruktivna, ona kod koje je glavni uzrok hrkanja opuštanje mišića jezika i ždrijela, sa zapadanjem mekog nepca i baze jezika prema stražnjem zidu ždrijela. Zbog toga se gornji dišni putevi sužavaju ili potpuno zatvaraju  i dolazi do zastoja disanja. Uslijed pada koncentracije kisika u krvi aktivira se mozak, pacijent se budi i boreći se za zrak ponovo uspostavlja pravilno disanje. Ovakvi prekidi disanja mogu se ponoviti i nekoliko desetaka puta tijekom noći. Nešto je rjeđa centralna apneja, koja je uzrokovana poremećajem centra za disanja u mozgu. Simptomi mogu biti slični, no dijagnostički pokazatelji se razlikuju u odnosu na opstruktivnu apneju. 

Liječenje ovisi o dijagnozi koju je liječnik postavio, a može uključivati farmakoterapiju i psihoterapiju (u slučaju nesanice) te CPAP uređaj, ako je riječ o apneji.  Radi se o uređaju s maskom za nos ili usta i nos koji na principu tlaka onemogućava sužavanje dišnih puteva i omogućava da zrak neprekidno cirkulira kroz nosnice. 

– nemogućnost da po odlasku u krevetu dulje vrijeme zaspimo
– buđenje tijekom noći ili prerano ujutro, 
– izražena pospanost  tijekom dana, 
– razdražljivost i iritabilnost, 
– poteškoće pri koncentriranju i narušena pažnja

Simptomi apneje

– izražena pospanost tijekom dana
– razdržljivost i iritabilnost
– teškoće pri koncentriranju i narušena pažnja
– hrkanje tijekom spavanja uz povremene prekide disanja koji mogu izgledati kao gušenje, odnosno borba za zrak
– prekomjerna potreba za mokrenjem, zbog čega se čovjek može buditi i nekoliko puta noću da bi otišao na wc
– suha usta ujutro, odmah nakon buđenja 

Uspostavite dobru higijenu spavanja

Kod povremenih i blagih problema sa spavanjem dobro je usvojiti biz postupaka tijekom dana i noći koji mogu doprinijeti tome da uspostavite normalan ritam spavanja. Evo nekoliko savjeta koji mogu pomoći u tome:

1. Smanjite unos kofeina tijekom dana, posebno poslijepodne
2. Ograničite konzumaciju alkohola i zabranjenih psihoaktivnih tvari 
3. Večerajte barem 3 sata prije spavanja
4. Pola sata prije spavanja počnite gasiti elektroničke uređaje i radite nešto umirujuće – popijte šalicu umirujućeg biljnog čaja, otuširajte se, pročitajte neko lagano štivo…
5. Osigurajte mir u spavaćoj sobi i zamračite ju
6. Pazite da temperatura u spavaćoj sobi bude ugodna: Nakon što na večer prozračite prostor, optimalno bi bilo zagrijati ga na najviše 18 stupnjeva
7. Izbacite iz spavaće sobe elektroničke uređaje i sve ono što vam može odvraćati pažnju 
8. Idite na počinak kad osjetite da vam se spava
9. Ako neko vrijeme ne možete zaspati, ustanite i prošetajte stanom, upalite neki umirujuću glazbu ili pročitajte neko lagano štivo i vratite se u krevet kad osjetite da vam se spava
10. Ne odgađajte ustajanje ujutro, odnosno ustanite odmah nakon buđenja
11. Izbjegavajte spavanje preko dana
12. Svaki dan provedite barem pola sata na svježem zraku i danjem svjetlu
13. Ubacite u redovan raspored neku fizičku aktivnost, makar samo šetnju
14. Izbjegavajte važne razgovore ili razmišljanje o važnim odlukama neposredno prije spavanja
15. Naučite neku od tehnika opuštanja i meditacije koja vas umiruje i prakticirajte ju, piše 24sata.