Iza komentara: Virtualni zid mržnje

Iza komentara: Virtualni zid mržnje

Udruga Studio B povodom Međunarodnog dana žena provodi kampanju Iza komentara: Virtualni zid mržnje kojom želimo ukazati na problem negativnih online komentara koji se pojavljuju na vijesti o rodno uvjetovanom nasilju. Kroz edukativni video pokušali smo približiti gledateljima osjećaj da iza svake medijske priče stoji stvarna osoba i stvarna bol, koja se uvredljivim komentarima samo produbljuje. Isti smo osjećaj željeli prenijeti i edukativnim objavama na društvenim mrežama. Kampanja se provodi u sklopu projekta Društveni centar Bodovaljci 3.

Nasilje nad ženama je globalni problem koji se ne manifestira samo u fizičkoj agresiji, već i u obliku verbalnog zlostavljanja, uključujući i mržnju u komentarima na društvenim mrežama i medijima. Ovaj “virtualni zid mržnje” ne samo da dodatno povrjeđuje žrtve, već i doprinosi normalizaciji nasilja i sprječava prijavljivanje.

Reviktimizacija kroz komentare:

Žrtve nasilja nad ženama često se suočavaju s dodatnom traumom kroz negativne, posprdne, ismijavajuće i osuđujuće komentare na vijesti o nasilju. Ova reviziktimizacija ogleda se u:

  • Osuđivanju žrtve: Komentari poput “sama je kriva”, “provocirala ga je” ili “zaslužila je” dodatno ponižavaju žrtvu i prebacuju krivnju na nju.
  • Optuživanju za laganje: Neki komentatori osporavaju istinitost priča žrtava, optužujući ih da lažu ili pretjeruju.
  • Omalovažavanju ozbiljnosti nasilja: Nasilje se često minimalizira kroz komentare poput “to nije ništa”, “previše dramatizira” ili “to se događa svima”.
  • Širenju lažnih informacija: Dezinformacije i lažne vijesti o slučajevima nasilja nad ženama doprinose stigmatizaciji žrtava i otežavaju im pronalaženje pravde.
  • Posprdne i ismijavajuće komentare: Mnogi komentari su ispunjeni mržnjom, cinizmom i ruglom na račun žrtve, što dodatno produbljuje traumu.

Posljedice mržnje u komentarima:

Mržnja u komentarima ima brojne negativne posljedice, uključujući:

  • Ometanje prijavljivanja: Žrtve se zbog straha od osuđivanja i reviziktimizacije često ne odlučuju prijaviti nasilje.
  • Normalizacija nasilja: Mržnja u komentarima doprinosi normalizaciji nasilja nad ženama, što otežava borbu protiv tog problema.
  • Stigmatizacija žrtava: Žrtve se osjećaju stigmatizirane i izolirane zbog negativnih komentara, što otežava proces oporavka.
  • Utjecaj na mentalno zdravlje: Mržnja u komentarima može dovesti do depresije, anksioznosti i posttraumatskog stresnog poremećaja kod žrtava.

Što možete učiniti?:

U borbi protiv mržnje u komentarima i reviziktimizacije žrtava nasilja nad ženama, svi mi možete doprinijeti:

  • Budite aktivni promatrači: Prijavite mržnju na društvenim mrežama i medijima koristeći alate za prijavljivanje ili kontaktiranje moderatora.
  • Educirajte sebe i druge: Naučite prepoznati mržnju u komentarima i podijelite te informacije s drugima.
  • Potičite pozitivnu atmosferu: Promovirajte toleranciju i poštovanje online i suprotstavite se mržnji.
  • Podržite žrtve: Izrazite empatiju i solidarnost s žrtvama nasilja i pokažite im da nisu same.

Svi mi imamo moć utjecati na online okruženje i stvoriti prostor u kojem se žrtve nasilja neće suočavati s dodatnom traumom i osuđivanjem. Edukacijom, aktivnim promatranjem i prijavljivanjem mržnje, te poticanjem pozitivne atmosfere, možemo doprinijeti sprječavanju nasilja nad ženama i stvaranju pravednijeg i sigurnijeg društva.