Umjesto zatvora – u Hrvatskoj trenutačno ‘za opće dobro’ radi malo manje od 1700 ljudi. Ta je mogućnost u domaće zakonodavstvo unesena prije 27 godina i u tom je razdoblju za opće dobro odrađeno 4 i pol milijuna sati. HRT je istražio koji su poslovi najčešći i kakva su iskustva vezano uz tu praksu.
Zbog sudjelovanja u prometnoj nesreći sa smrtnom posljedicom, ovaj je čovjek osuđen na 11 mjeseci zatvora. No, umjesto iza rešetaka, kaznu odrađuje radeći za opće dobro u jednoj odgojnoj instituciji, piše HRT.
– Tu imam održavanje okoliša, pomažem domaru u popravcima na objektima. Što je potrebno kao domarski posao odraditi – to odrađujemo, kaže.
Sretan je kaže jer nije morao u zatvor, nije odvojen od obitelji, a sačuvao je i posao.
U udrugama imaju dobra iskustva
– Radim povremeno kad imam slobodan koji dan. Tu mi u susret ide probacijsko društvo jer mi je dozvolilo da ne prekidam radni odnos i da kad imam slobodni dan da odradim, dodaje.
U Hrvatskoj trenutačno za opće dobro umjesto zatvora radi 1670 osoba. Sanja Maroević, predsjednica Udruge “Jedni za druge” – terapijske udruge u kojoj je kaznu ovako odradilo 75 osoba, kaže da ima samo dobra iskustva. Čita poruku koju je dobila od jednog osuđenika.
“Za njih sam sve bio nasilnik i loša osoba koja je bila zapravo iz spisa nekakva osoba. Sve dok nisam došao u udrugu gdje ste me primili kao osobu, a ne kao spis. Zato sam i danas među Vama i nastojim Vam pomoći koliko mogu.”
Od 1997., od kada je ova mogućnost unesena u domaće zakonodavstvo – za opće dobro je odrađeno 4,5 milijuna sati. Dio javnosti smatra da pravda ovako nije zadovoljena jer se dan zatvora zamjenjuje s dva sata rada za opće dobro. Profesor Damir Primorac s Pravnog fakulteta u Splitu podsjeća da taj model ima većina zapadnih zemalja.
– U svakom sustavu pa tako i našem prilikom odmjeravanja kazne gledaju se sve okolnosti kako one koje idu na teret, tako i one koje idu u korist. Tako da ne bih ništa generalizirao nego gledao svaki slučaj pojedinačno i na temelju toga izveo zaključak treba li nešto primijeniti ili ne, kaže.
Štednja novca poreznih obveznika
Odvjetnik Branko Šerić podsjeća i da zapadne demokracije ovako štede novac poreznih obveznika jer umjesto da spava i jede na račun društva, osuđenik radi za društvo, piše HRT.
– Npr. neukrokirurg ili kirurg uopće ne ide u zatvor, nego mu je cijela kazna rad za opće dobro. Da radi svoj posao i da ga se za to ne plati, odnosno – da za to bude plaćen minimalno. To je veća kazna nego ga kazniti zatvorom, kaže Šerić.
Statistika podržava rad za opće dobro
Da ovaj model ima smisla potvrđuju i statistike. Prema istraživanju zagrebačkog Pravnog fakulteta manje od 2 posto uključenih u rad za opće dobro je nakon odsluženja kazne počinilo neko kazneno djelo.
