Izbjegavanje plaćanja poreza i porezne prijevare, osim u rijetkim zemljama, gotovo su uobičajena društvena pojava. Najčešće su utaje PDV-a. Razlika očekivanog i stvarno naplaćenog PDV-a, prema posljednjim objavljenim podacima, za Europsku uniju iznosila je čak 93 milijarde eura. U prosjeku je ta razlika u zemljama Unije oko 11 %. U Hrvatskoj je ispod 7 %, odnosno oko 466 milijuna eura. Iz Porezne uprave kažu da je to rezultat učinkovite borbe protiv poreznih utajivača, s kojima najavljuju još snažniji obračun.
Kako netko može imati vile, jahte i mnogobrojne stanove, a s druge strane biti na listi poreznih dužnika? Često je to pitanje koje baca sumnju na moguće zaobilaženje zakona i izbjegavanje plaćanja poreza. A gdje god se pojavi sumnja – Porezna uprava pokreće istragu. Služba za suzbijanje poreznih prijevara odrađuje najveći posao.
– S 25 djelatnika pojačali smo tu službu na 37 djelatnika, a jedan od zadataka će biti istrage poreznih dužnika koji su različitim načinima onemogućavali naplatu poreznog duga, kaže ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša.
Mnogo je vrsta poreznih prijevara, iznimno su kreativno osmišljene i komplicirane, no najčešće je, kažu u Poreznoj upravi, korištenje fiktivnih tvrtki, takozvanih “nestajućih trgovaca”. Nezakoniti odbitci PDV-a, knjiženje lažnih troškova i izrada lažnih računa – sve to ide na štetu državnog proračuna. Nelegalno stečenom novcu ponekad se može ući u trag putem registra nekretnina, brodova ili automobila, kaže porezni stručnjak dr. sc. Vlado Brkanić s Veleučilišta RRiF.
– Jedna metoda je ići tragom novca u tim istražnim radnjama, druga je usporedba imovine u odnosu na dohotke koje je netko legalno stekao ili nije stekao, kaže Brkanić.
Porezna uprava u svojim istragama surađuje s MUP-om, USKOK-om, PNUSKOK-om, Državnim odvjetništvom, ali i europskim institucijama. Poreznim istražiteljima na raspolaganju su i podaci banaka.
– Osim što imaju sve mogućnosti i pristup svim bazama Porezne uprave, naravno, imaju i pristup bankarskim transakcijama, ali svakako ćemo se potruditi i ulaganjima u kriptovalute i sličnu imovinu, kaže Kutleša.
Uz velike prijevare i utaje poreza, mnogo je i onih malih i svakodnevnih, a najbanalniji je primjer neizdavanje računa. Porezna je kultura u Hrvatskoj, kaže ekonomski analitičar dr. sc. Predrag Bejaković, dosta niska.
– Mi i dalje smatramo da je neplaćanje poreza jedan herojski čin, što uopće nije, nego samo prenošenje porezne obveze na nekog drugog. Ali možda da ne napadamo samo porezne obveznike, moramo shvatiti da su porezni propisi u Hrvatskoj jako podložni čestim promjenama, što dovodi porezne obveznike u dosta nezgodnu situaciju jer je razmjerno teško ispuniti Poreznu prijavu, kaže Bejaković.
Država treba poticati građane da plaćaju porez, ali im, kaže Bejaković, zauzvrat mora pružiti i kvalitetnije javne usluge, od zdravstva i obrazovanja do javne uprave., piše HRT
