U varaždinskom kraju na božićno jutro bilo je rašireno darivanje vode, a u Zagorju Božić čestitaju poležari koji po dolasku moraju sjesti na stolac

Puno se običaja veže za božićno vrijeme, a u Hrvatskoj je mnogo i onih manje poznatih. U nekim dijelovima Hrvatske Badnjak je počinjao tako što je gazda kuće unosio slamu i panjeve pod krov, pri čemu bi blagoslovio domaćinstvo. Slama simbolizira Isusovo rođenje, a često su djeca na Badnju večer ležala na slami simbolizirajući samog Isusa. Tri velika panja (tzv. badnjaka) simboliziraju Sveto Trojstvo. Njih su glave obitelji unosili u kuću, a potom bi ih zapalili u ognjištu. Tom bi se vatrom potom upalile sve svijeće u kući. Mlade djevojke su, pak, s posebnim iščekivanjem čekale polnoćku. Naime, tada bi mladi muškarci djevojkama koje im se sviđaju darivali “jabuke božićnice”. One su bile simbol naklonosti, ali i ozbiljnih namjera mladića prema djevojci.

U nekim dijelovima Međimurja žene su nekad na Badnjak vrijeme do polnoćke provodile gatajući iz pepela. Pepeo bi se zgrtao na gomilu, a na božićno jutro gledalo se kako se žar oblikovao i iz njega stvarale pretpostavke budućih događaja. U Slavoniji i Srijemu su se pekle lepinje za domaće životinje, a na kojima su se radile “sise” od tijesta – za krave četiri, za svinje dvanaest, a za koze i ovce dva vimena.

U Zagorju bi na sam Božić u kuću dolazili čestitati poležari. Većinom su to bili muškarci, a po običaju su morali, pri ulasku u kuću, sjesti na stolac kako bi iduće godine kokoši nesle jaja. U Zagorju postoji izreka “Za Božić i tić i miš imaju mir!” pa se na sam Božić nije posjećivalo ni rodbinu ni susjede., piše večernji list