Zbog novih pravila Hrvatska ostaje bez morskog pršuta? “Umrijet će jedna tradicija. Nevjerojatno. Najlakše je uništiti”

Zbog novih pravila Hrvatska ostaje bez morskog pršuta? “Umrijet će jedna tradicija. Nevjerojatno. Najlakše je uništiti”

Tradicionalni način proizvodnje hrane Hrvatska još usklađuje s europskim pravilima. Na red je došao “morski pršut”, kako u Dalmaciji zovu slanu srdelu koja se mjesecima fermentira u limenoj posudi.

Europska pravila o sigurnosti hrane stala su na kraj polustoljetnom poslu soljenja srdele u obitelji Računica iz Šibenika.

“Cijena plaće veterinara bila bi veća od zarade koju ja kao mali obrtnik ostvarujem. Mi ubuduće više nećemo raditi i ja svoj obrt gasim, ali će umrijeti jedna tradicija koja je zapravo dio nas i ove naše dalmatinske duše”, rekao je Dušan Računica reporteru Dnevnika Nove TV Ivanu Kaštelanu.

Prodaju posljednje komade srdela  koje su dozrijevale potisnute kamenom.

“U Šibeniku se slana srdela zove ‘morski pršut’. To u industrijskom načinu soljenja nije moguće jer industrija to radi bezdušno i zapravo je to štancanje”, objasnio je Računica.

Inspekcije će stići na vrata svima koji se ne usklade s pravilnicima.

“Zamislite da zabranite prodavati srdelu. Nevjerojatno. Najlakše je uništiti i, ali kamo će ljudi? Kamo će brodovi?” istaknuo je Tiho.

Nekoliko fileta gotovo svakom jelu dat će bolji okus. Puni su umamija, pete vrste okusa zaslužnog za slasno, kojeg umjesto u pojačivačima okusa na Mediteranu već stoljećima imamo upravo u slanim srdelama.