Uslijed mnogih problema koji su pogodili državu i proračun poput: inflacije, energetske krize i globalnih sukoba – došlo je vrijeme i za ažuriranje mirovinskog sustava. Što nova reforma nosi, kako će odgovoriti na nadolazeće izazove te koje potencijalne opasnosti nosi osnivanje alternativnog investicijskog fonda – objasnili su gosti emisije “Otvoreno”.

Čičak: Došlo je vrijeme za iskorake u kapitaliziranoj štednji
Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak objasnila je zašto se krenulo u novu mirovinsku reformu.

– Ne krećemo ponovno u novu mirovinsku reformu, nego u nastavak mirovinske reforme. Mirovinski sustav je živo tkivo koje se stalno mora pratiti. Trebamo stalno intervenirati u cilju osiguravanja održivosti i adekvatnosti, rekla je.

Podsjetila je kako kaže da je “početkom godine napravljena mini-reforma prvog mirovinskog stupa”.

– Za više od 500 tisuća umirovljenika povećali smo mirovine i to obiteljske za 10 posto, a najniže za tri posto. Uveli smo izuzetan institut u naš sustav, a to je obiteljski dodatak uz mirovinu od 27 posto. Nakon tih intervencija, s obzirom da se radi o prvom stupu, a mi imamo mješoviti sustav – došlo je vrijeme da napravimo odgovarajuće iskorake u kapitaliziranoj mirovinskoj štednji, kazala je.

Podsjetila je kako u “imamo 2 milijuna i 300 tisuća osiguranika te nešto više od 19 milijardi eura u drugom stupu; istina je – imamo tek 15 tisuća korisnika mirovine iz drugog stupa, međutim, oni su od velikog našeg interesa i potrebe stvaranja preduvjeta da u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju osiguramo za daljnji nastavak mirovinske reforme”.

Istaknula je kako se ovom reformom osigurava veći broj umirovljenika, neke se naknade smanjuju, a neke i ukidaju, piše vijesti.hrt.hr.

– Smisao mirovinskog sustava je osigurati je primjerene mirovine. Moramo poticati obavezne mirovinske fondove da ulažu u hrvatsko gospodarstvo, zaključila je.

Puljak: To je pljačka privatne imovine, takav fond ne postoji nigdje u svijetu
Saborska zastupnica stranke Centar Marijana Puljak ustvrdila je kako ovakav oblik ulaganja “ne postoji nigdje u svijetu, literaturi, Europi ili OECD zemljama”.

– Da pojednostavimo o čemu se radi. Ovim zakonom, Vlada naređuje drugom mirovinskom stupu da pet posto svoje netto imovine prebace u alternativni investicijski fond s državnom garancijom. Ja napominjem da je to jedna inovacija u svijetu. Takav fond ne postoji nigdje u svijetu, u literaturi, Europi, OECD zemljama, rekla je.

To znači, kako kaže da će “država vjerojatno osnovati fond ili vrlo vjerojatno ovaj kapitalni fond, koji trenutno postoji – prebaciti u model fonda s državnom garancijom”.

Upozorila je kako je moguće da dođe do zloupotrebe takvog fonda budući da ga garantira država.

– Što će se dogoditi. To je jedan rizičan fond, ali čim ima državnu garanciju, znači da će onaj tko upravlja tim fondom – upasti u “moralni hazzard”, moći će investirati tu imovinu puno rizičniji nego inače, jer zašto bi vodio računa kada će imati garanciju države da pokrije povrat, kazala je.

Ustvrdila je kako je to “pljačka privatne imovine” te da je takav oblik subvencije “zabranjen svim europskim pravilima”.

– To je pljačka privatne imovine. Gdje bi mogao završiti novac iz jednog takvog fonda? Pa npr., uskoro Enna grupa izlazi na burzu, mogle bi se uzeti dionice Enna grupe i gospodin Vujnovac s tim novcima mogao ulagati i kupovati Fortenovu. To je prikrivena državna subvencija koja je zabranjena svim europskim pravilima, istaknula je.

Čičak joj je odgovorila rekavši da su “mehanizmi državnih garancija poznati” te da se “sredstva građana neće dovesti u pitanje”.

Vidović: Skeptičan sam, ne znamo u što će se uložiti milijardu eura
Potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Socijaldemokrata Davorko Vidović se osvrnuo na svoje vrijeme ministrovanja kada je provedena mirovinska reforma.

– Da kažem nešto u prilog mjerama koje su bile u Saboru. Dobar su prilog jačanju i poboljšanju kapaciteta drugog mirovinskog stupa. Posebno se to odnosi na činjenicu da se omogućava veći iznos uzimanja jednokratne isplate mirovina. Zalagao bih se i za veću mogućnost fleksibilnijega participiranja korisnika – budućih umirovljenika, rekao je.

Istaknuo je kako je “vrlo dobro što se išlo prema pojeftinjenu poslovanja” te se “povećava efikasnost i ono što će budući umirovljenici dobiti”.

– Kada je riječ o alternativnom mirovinskom fondu, ja sam vrlo skeptičan, ne samo iz ovih razloga koje je navela gospođa Puljak, nego i zbog činjenice što ne znam što stoji iza cijele priče. Postoji opravdana bojazan da bi država na taj način doista ušla u nešto što nije uobičajeno niti primjereno načinu kako funkcioniraju mirovinski fondovi drugdje u svijetu, upozorio je.

Osvrnuo se na norveški mirovinski fond koji drži tri posto svjetskih dionica te objasnio da isti funkcionira potpuno drugačije.

– Tamo je zabranjeno investiranje u norveške firme. Smisao uvođenja drugog stupa je između ostaloga, da dinamizira i tržište kapitala. Temeljni smisao je bio i ostao – zaštita vrijednosti onoga što su umirovljenici tijekom svog životnog vijeka uložili u vlastitu štednju za vlastitu mirovinu, naglasio je.

Na pitanje je li dobra ideja ukidanje drugog mirovinskog stupa kako su to učinile Češka i Poljska odgovorio je da takvi postupci nisu argumentirani.

– Cijela Europa ima drugi mirovinski stup. Cijeli svijet ga ima, samo se obveznost na drugačije načine definira. Kod nas zakonom, a u većini zemalja europskih zemalja – kolektivnim ugovorima. Onda država, vlada ili ministri to mogu obvezati za neku djelatnost ili branšu. Ti prigovori nisu nikada, ničim argumentirani osim činjenicom da su Poljska i Češka zemlje koje su se našle u financijskim problemima i pokupili taj novac, zaključio je.

Hrelja: Fondovi i sada ulažu bez državne garancije
Nezavisni zastupnik u Saboru Silvano Hrelja upozorio je kako “smo počeli dramiti prerano” te da je ovo faza u kojoj se tek stvaraju pretpostavke za novi fond.

– Mislim da smo počeli dramiti prerano. Ne da nemamo ni zeca ni ribu za ručak, nego još nemamo ni štednjak. Stvaraju se pretpostavke da se napravi jedan fond koji je u ovom trenutku kamen spoticanja. Oko toga se najviše glođemo jer bi se sve ostalo više ili manje složili. Svi su rekli da su te reforme dobre osim tog detalja, rekao je.

Podsjetio je kako su fondovi i dosad ulagali u hrvatsko gospodarstvo te da su i gubili i dobivali.

– Od početka mirovinske reforme, drugi mirovinski stup je trebao biti potpora razvoju gospodarstva. Tko kaže da sutra nećemo napraviti posebnu firmu i reći: fondovi, investirajte u hidroelektrane, zapitao se.

Podsjetio je kako obvezni fondovi i danas ulažu u alternativne investicijske fondove, ali i da su “pokazatelji dobri”.

– Znamo li da obvezni mirovinski fondovi i sada ulažu alternativne investicijske fondove, bez državne garancije – što je još rizičnije i pokazatelji su zasad – sasvim dobri, ustvrdio je.

Upozorio je kako “se mora negdje ulagati” jer su obveznice na najnižoj razini.

– Obveznica od jedan posto neće ni za 20 ni za 40 godina donijeti onaj prinos koji mi danas imamo. Svi oni koji su 21 godinu uplaćivali prosječno, danas imaju 43 posto uz dva velika pada. Jedan 2008., i jedan za vrijeme Covida, prisjetio se.

– To tako jednostavno funkcionira i mi ne možemo biti skeptici prema svemu, zaključio je.

Upravljanje fondom i supervizija
Puljak je još jednom upozorila kako niti jedna druga država nema ovakav investicijski fond.

– Navedite mi zemlju na kugli zemaljskoj gdje postoji takva vrsta alternativnog investicijskog fonda s državnom garancijom. Nije valjda da smo mi takvi inovatori u financijskim alatima i sredstvima. To jednostavno ne postoji. Netko investira i samom sebi garantira, porezni obveznici ulažu i sami sebi garantiraju. Ako se napravi bilo kakav dug, svi skupa ovdje ćemo ga pokriti, rekla je.

– Od cijele ove reforme, ovo je zapravo problem. Država ponovno stavlja šapu na privatnu imovinu. To je namjera HDZ-a da stvori jednu državu u kojoj kontrolira baš sve. Kontrolira ovaj put i gdje će takav fond ulagati, kazala je.

Čičak je potvrdila kako niti jedna druga zemlja nema drugi mirovinski stup na način kako ga je definirala Hrvatska, ali i rekla da svaka država uređuje svoj mirovinski sustav.

– Nema ni jedne zemlje koja ima drugi stup na način kako ga mi imamo. Svaka zemlja uređuje svoj mirovinskih sustav u okviru njenih mogućnosti i obzirom na njenom tržište, pojasnila je.

Objasnila je i kako bi se vršio nadzor alternativnog fonda.

– Neće država postaviti upravitelja. Alternativni državni fond će dostaviti svoju strategiju ulaganja, prijedlog ministarstvu financija. Po određenim pravilima će se procijeniti njegova opravdanost, istaknula je.

– Superviziju će raditi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga koja nadzire i tržište kapitala, zaključila je.

Kolika je prosječna mirovina u Hrvatskoj?
Vidović se osvrnuo na visinu i način definiranja prosječne mirovine u Hrvatskoj.

– Mi već godinama kuburimo oko toga što je prosječna mirovina. Kako kome paše, tako se i uzima. Jesu li to samo mirovine ostvarene u Hrvatskoj, što je s inozemnim mirovinama itd., zapitao se. Kada se usporede sa svim plaćama u Hrvatskoj, onda su one ispod 40, na 37 posto. Postoje ozbiljni problemi, upozorio je.

– U Hrvatskoj nije problem financijska održivost mirovina. Bez obzira na dio što se alimentira. Zašto ne, zašto i ne bi, zapitao se.

Upozorio je na socijalnu neodrživost mirovina te ustvrdio postoji “dovoljno prostora da se mirovine bitno povećaju”, piše vijesti.hrt.hr.

– Nama su mirovine socijalno neodržive. One su neadekvatne, ne omogućavaju ljudima normalan, dostojanstven život. Ako se usporedimo s većinom zemalja EU, naš BDP je došao na 69 milijardi eura, znači da je udio mirovina nama značajno pao, ispod 10 posto. Prosječni mirovinski izdaci su u EU su 12,5 posto, rekao je.

– Stvar je političke volje. Ako je to 14 posto u Portugalu, 15 posto u Italiji, mi imamo dovoljno prostora da se mirovine bitno povećaju, dodao je.