Glasanje o “tzv. rezoluciji prava veta država članica Europske Unije na odluke koje se donose kroz vijeće EU” izazvalo je svađu hrvatskih europarlamentaraca koji se nakon glasovanja nastavljaju optuživati tko izdaje nacionalne interese u Bruxellesu. O čemu je riječ i zašto je spomenuto glasovanje izazvalo političke prijepore u emisiji HRT-a Studio 4 govorili su Tomislav Sokol, zastupnik HDZ-a u EU parlamentu i Valter Flego, EU zastupnik IDS-a.

Hrvatski europarlamentarci različito su glasali o izvješću koje poziva na ukidanje jednoglasnosti u donošenju ključnih europskih odluka, što kritičari smatraju protivnim interesima malih država, a pristaše načinom povećanja učinkovitosti Europske unije.

Hrvatski zastupnici bili su podijeljeni pri glasanju za taj dokument. Pučani Željana Zovko, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Sunčana Glavak su mu se usprotivili, kao i konzervativac Ladislav Ilčić te neovisni Ivan Vilibor Sinčić i Mislav Kolakušić, dok su ga podržali socijalisti i demokrati Biljana Borzan, Predrag Matić i Tonino Picula te liberal Valter Flego.

Na tu temu u emisiji HRT-a Studio 4 govorili su u eurozastupnici Tomislav Sokol (HDZ) i Valter Flego (IDS).

O načinu odlučivanja i pravu veta

O tome kako je glasovao u Europskom parlamentu kada je riječ o pravu veta Sokol je pojasnio je o čemu se radi.

– Radi se o rezoluciji kojom Europski parlament traži da se pokrene postupak revizije osnivačkih ugovora koji su temeljni dokumenti Europske unije koji određuju način odlučivanja i sve druge bitne stvari unutar same unije. Radilo se o rezoluciji koju je gurala jedna grupacija, a najistaknutiji je tu bio bivši belgijski premijer Guy Verhofstadt, ali bilo ih je zapravo i iz svih političkih grupacija. Zapravo se traži da se u područjima u kojima se još uvijek odlučuje jednoglasno uvede kvalificirana većina. Najvažnija od tih područja je zajednička vanjska i sigurnosna politika. I s te strane, mislim da je svima jasno da je vanjska politika jedan od ključnih temelja nacionalne suverenosti i da je pravo veta jedan od zadnjih sigurnosnih mehanizama za države članice da zaštite svoje nacionalne interese i nacionalnu suverenost, pojasnio je Sokol.

Rekao je kako se pravo veta u tom području isto tako može iskoristi da se dobiju neki ustupci u drugim područjima gdje se već odlučuje kvalificiranom većinom. To je jedan mehanizam koji je za manje države, koje će vrlo često biti preglasane jer je teško malim državama stvarati nekakve velike saveze i slično, smatra Sokol te je dodao kako je to za male države ključan mehanizam koji mogu promovirati svoj nacionalni interes u europskim institucijama.

– U finalnoj verziji samog izvješća, bilo je puno toga predloženo, ušlo je konzistentno da se ukine jednoglasnost u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, što je nama bilo apsolutno neprihvatljivo. Mi smo glasali za. I mislim da glasati za tako nešto u situaciji kojoj jesmo danas, gdje Hrvatska je jedna od manjih država Europske unije, jedna od njih 27, da je to sigurno protivno nacionalnim interesima, kazao je Sokol.

Prozivke za veleizdaju

Rekao je kako nije nikog optužio za veleizdaju.

– Stavio sam na X-u jednu objavu gdje sam pitao predsjednika Zorana Milanovića koji je rekao prije mjesec dana da tko god glasa za ukidanje jednoglasnosti je veleizdajnik. Ja sam ga samo pitao je li onda SDP veleizdajnička stranka jer su njihovi zastupnici, njih troje koji su sudjelovali u glasanju, glasali za ukidanje jednoglasnosti, rekao je Sokol.
Flego je odgovorio na pitanje osjeća li se kao veleizdajnik zbog toga kako je glasovao.

– Mislim da šest mjeseci prije izbora takvih spektakularnih izjava bit će još i više. Dobro sam odgojen i neću odgovarati sličnim jezikom. Ono što mislim da je pravi problem je nepostojanje hrvatske vanjske politike. Kolega Sokol je citirao predsjednika Milanovića. Ja mogu citirati njegovog ministra iz vrijeme SDP-ove vlasti u Europskom parlamentu kako je glasao. Možemo pričati o našem premijeru, a možemo i o ministru vanjskih poslova gospodinu Grliću Radmanu koji je u Berlinu pred 15 dana rekao da se zalaže i podržava reformske politike Njemačke i Francuske. Nažalost u hrvatskoj vanjskoj politici ne zna lijeva što radi desna. I to se je naravno prelilo i u Europski parlament, naveo je Flego.

Flego ponosan na glasovanje

Nakon četiri prospavane noći mislio je a će se neke glave ohladiti, ali da nažalost i dalje imamo takve riječi i takve tweetove. Vratio se u vrijeme pred 12 godina.

– Da smo ovdje bili prije 12 godina što mislite, o čemu bismo mi pričali? Pa o tome da nas Slovenija ucjenjuje Ili da smo u kojem slučaju rođeni sad u Makedoniji. što oni dolje pričaju? Pa da ih Bugarska blokira. Takve Orbane, takve blokade mislim da si Europa ne smije dozvoliti jer je to kontra interesima malih država. I zato sam ponosan da sam glasao tako kako jesam, istaknuo je Flego.
Sokol: Nakon glasovanja panika u SDP-u

Oko glasovanja Sokol je objasnio prvo stajalište oko vanjske politike.

– Pozicija Vlade i HDZ je cijelo vrijeme vrlo jasno komunicirana da smo mi protiv ukidanja jednoglasnosti, odnosno protiv ukidanja prava veta uvođenja kvalificirane većine. I to je premijer iskomunicirao prije nekoliko dana kad su ovdje bili premijeri više europskih država, uključujući Italiju i Poljsku, kad je bio predsjednik Europskog vijeća ovdje. Naša pozicija je potpuno konzistentna i jasna je cijelo vrijeme. Nema potrebe i nekom dodatno nešto tumačiti kad je to naša pozicija od uvijek i cijelo vrijeme, rekao je.

Potom je govorio o, kako je rekao, famoznom članku amandmana na koji se sad neki izvlače.

– Shvaćam da u SDP-u nastala panika kad su vidjeli da javnost nije baš blagonaklono prihvatila to njihovo glasanje za ukidanje jednoglasnosti. Onda su pokušali naći neki dio glasanja na koje bi se onda mogli uhvatiti. Taj konkretni amandman je jedan od njih više od desetaka. Oni se uopće ne odnosi na normativni dio, na konkretne izmjene ugovora nego na uvodni dio same rezolucije, pojasnio je Sokol.

Rekao je kako je taj amandman sam po sebi praktički nebitan.

– Ono što je bitno i gdje se na kraju vidjelo kako tko stoji je glasanje za konačno izvješće, konačnu rezoluciju jer se time šalje politička poruka o tome koje je stajalište Europskog parlamenta. I tu, kad smo glasali na kraju za konačno izvješće, konačnu rezoluciju i prijedlog svih tih amandmana u paketu, tu je HDZ vrlo jasno i konzistentno glasao za očuvanje jednoglasnosti, za očuvanje prava veta za države članice kao ključni mehanizam zaštite nacionalnih interesa. Drugi kolege iz SDP-a, pa i kolega Flego, su glasali protiv. To je ono što je važno, konačno glasanje je ključna stvar, a ne jedan od niza amandmana koji uopće nije u normativnom dijelu nego u uvodnom, narativnom dijelu, naglasio je Sokol.
Flego: Treba promijeniti stvari, a ne gurati glavu u pijesak

Flego je uzvratio Sokolu da ne prihvaća takvo obrazloženje te rekao kako treba razmišljati operativno i konkretno.

– Kolega Sokol priča o amandmanu 38. Ponavljam, 3:1 glasali su članovi HDZ-a u Europskom parlamentu za ukidanje veta. Ono što mislim da treba reći gledateljima kako će to dalje ići nakon što je parlament izglasao ovu rezoluciju. Ići će na način da će Komisija polako izaći s nekim zakonodavnim prijedlogom i neće sve odluke biti u istom košu. Nisu sve odluke EU-a jednako vrijedne. Pogledajte što nam se događa – pa mi se ne možemo dogovoriti oko toga hoćemo li računati ljetno ili zimsko vrijeme. Slažemo se da treba ukinuti promjenu sata, ali ne možemo se ni oko toga dogovoriti.

Smatra da tako dalje ne ide, da nas drugi pretiču i da Hrvatske zbog toga trpi ekonomske gubitke.

– Idemo neke stvari promijeniti, a ne stavljati glavu u pijesak i misliti da je sve dobro. Po meni vremena se mijenjaju, trebamo biti dinamičniji, efikasniji, efektivniji i zato je bila ideja o kojoj smo puno pričali. U kojoj je “Future of Europe”, konferencija koja je uključivala desetke tisuća ljudi, donijela zaključke da neke stvari ta Europa treba promijeniti. Naravno, uz osigurače da se ne preglasaju male države što smo ugradili u ovu rezoluciju. Ako želimo biti iskreni, zbilja trebamo reći da neke stvari u Europi prilikom procesa odlučivanja treba promijeniti, uvjeren je Flego.
O Irskoj i Nizozemskoj

Sokol i Flego komentirali su i situaciju u Irskoj te pobjedu krajnje desnice u Nizozemskoj.

– To što se događa mislim da su ključni okidač za to migracije. Europa i tu nije dala konzistentan, jasan odgovor i stvarno mislim da je vrijeme da se to itekako promijeni. Kad govorimo o migracijama, tu je puno stvari loše učinjeno i krajnje je vrijeme zbilja za jednu kontroliranu politiku ulaska u Europsku uniju, kazao je.

Sokol smatra da što se tiče migracija nije dobro govoriti da su svi koji glasaju za Wildersa budale.

– Nije to samo Wilders, tu je niz stranaka u raznim europskim državama gdje je upravo glavno pitanje postalo pitanje ilegalnih migracija. Činjenica je da su masovne ilegalne migracije prijetnje za europsku sigurnost, za europski način života i da nam je potrebna zajednička europska politika, rekao je.

Drži da je potrebna puno stroža zaštita vanjskih granica i da je potrebno one koji su ilegalni u Europi deportirati ih što je prije moguće.

– Recimo ovaj slučaj u kojem je muškarac izvršio teroristički napad u Belgiji. On je trebao biti deportiran tri godine ranije, istaknuo je, piše HRT.