Novi Pravilnik o doprinosima, oko kojeg je upravo završeno javno savjetovanje, izazvao je praktički pobunu među računovođama, koji smatraju da će, ako zaista stupi na snagu, praktički biti nemoguće točno obračunati plaću. Tijekom savjetovanja pristiglo je čak 337 komentara – uglavnom računovođa ili poduzetnika – i gotovo svi su, blago rečeno, negativni., piše forbes/n1

Vlada je posljednjom poreznom reformom izmijenila više zakona s područja poreza, koje uskoro stupaju na snagu. Između ostalih, izmijenjen je i Zakon o doprinosima, kojim su predviđene olakšice kod plaćanja u I. mirovinski stup. 

“Zakon i Pravilnik kompliciraju obračun plaća”

No, umjesto jednostavnog rješenja, Vlada se odlučila za kompliciranu varijantu pa za plaću do 700 eura bruto, odbitak iznosi fiksno 300 eura, dok se za plaće od 700  do 1300 eura olakšica postupno smanjuje po formuli: od 1300 se odbije iznos osnovice i zatim pomnoži s 0,5 kako bi se dobio iznos umanjenja, za svakog pojedinog zaposlenika.

Takvo rješenje beskrajno komplicira obračun plaća i one koji se time bave, kako kažu Vilma Tolić, vlasnica računovodstvenog servisa iz Splita s kojom smo razgovarali, dovodi u nemoguć položaj. 

“Od poslodavaca se zahtijeva da, za radnike koji rade kod više poslodavaca u isto vrijeme, kao i od radnika koji su u toku mjeseca mijenjali poslodavca – čega je u praksi jako mnogo i sve učestalije radi poremećaja na tržištu rada – sami ishode izjave o primljenoj plaći tih djelatnika kod ostalih poslodavaca, šta je presedan, uzimajući u obzir zakon o zaštiti osobnih podataka. Radnici to mogu odbiti, što u praksi  i očekujemo, a osim toga, u Hrvatskoj je malobrojna kategorija ljudi koji znaju pročitati vlastitu isplatnu listu i iz nje utvrditi kolika im je bruto plaća za određeni mjesec”, kaže Tolić.

Mi računovođe smo oni koji metu ulicu, dok Vlada s vrha nebodera trese kante i kante suhog lišća po namaVilma Tolić, citirajući kolegicu računovotkinju

Osim toga, upozorava Tolić, poslodavce obvezuju kolektivni ugovori i pravilnici o radu koji za posljedicu imaju da je većini radnika svaki mjesec drugačiji iznos bruto plaće s obzirom na uvećanja za minuli rad, prekovremene sate, rad noću, nedjeljom, blagdanom, stimulacije i slično…. 

“Čisto neznanje predlagača Zakona”

S novim Pravilnikom nezadovoljni su i u Udruženju računovođa pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji su se također uključili u Savjetovanje. Anela Bušljeta, dopredsjednica ovog udruženja naglašava da se oni ne protive bilo kakvim olakšicama kojima se povećavaju plaće, ali kaže da ako Zakonodavac to želi napraviti a ne zna kako, neka se savjetuje sa strukom.

“Vjerujemo da i unutar Ministarstva postoje drage kolege i kolegice koje godinama rade obračune plaća i da bi i oni rekli da je ovo čisto neznanje predlagača ove izmjene Zakona”, kaže Bušljeta.

Novi Pravilnik o doprinosima, oko kojeg je upravo završeno javno savjetovanje, izazvao je praktički pobunu među računovođama, koji smatraju da će, ako zaista stupi na snagu, praktički biti nemoguće točno obračunati plaću. Tijekom savjetovanja pristiglo je čak 337 komentara – uglavnom računovođa ili poduzetnika – i gotovo svi su, blago rečeno, negativni.

Vlada je posljednjom poreznom reformom izmijenila više zakona s područja poreza, koje uskoro stupaju na snagu. Između ostalih, izmijenjen je i Zakon o doprinosima, kojim su predviđene olakšice kod plaćanja u I. mirovinski stup. 

“Zakon i Pravilnik kompliciraju obračun plaća”

No, umjesto jednostavnog rješenja, Vlada se odlučila za kompliciranu varijantu pa za plaću do 700 eura bruto, odbitak iznosi fiksno 300 eura, dok se za plaće od 700  do 1300 eura olakšica postupno smanjuje po formuli: od 1300 se odbije iznos osnovice i zatim pomnoži s 0,5 kako bi se dobio iznos umanjenja, za svakog pojedinog zaposlenika.

Takvo rješenje beskrajno komplicira obračun plaća i one koji se time bave, kako kažu Vilma Tolić, vlasnica računovodstvenog servisa iz Splita s kojom smo razgovarali, dovodi u nemoguć položaj. 

“Od poslodavaca se zahtijeva da, za radnike koji rade kod više poslodavaca u isto vrijeme, kao i od radnika koji su u toku mjeseca mijenjali poslodavca – čega je u praksi jako mnogo i sve učestalije radi poremećaja na tržištu rada – sami ishode izjave o primljenoj plaći tih djelatnika kod ostalih poslodavaca, šta je presedan, uzimajući u obzir zakon o zaštiti osobnih podataka. Radnici to mogu odbiti, što u praksi  i očekujemo, a osim toga, u Hrvatskoj je malobrojna kategorija ljudi koji znaju pročitati vlastitu isplatnu listu i iz nje utvrditi kolika im je bruto plaća za određeni mjesec”, kaže Tolić.

Mi računovođe smo oni koji metu ulicu, dok Vlada s vrha nebodera trese kante i kante suhog lišća po namaVilma Tolić, citirajući kolegicu računovotkinju

Osim toga, upozorava Tolić, poslodavce obvezuju kolektivni ugovori i pravilnici o radu koji za posljedicu imaju da je većini radnika svaki mjesec drugačiji iznos bruto plaće s obzirom na uvećanja za minuli rad, prekovremene sate, rad noću, nedjeljom, blagdanom, stimulacije i slično…. 

“Čisto neznanje predlagača Zakona”

S novim Pravilnikom nezadovoljni su i u Udruženju računovođa pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji su se također uključili u Savjetovanje. Anela Bušljeta, dopredsjednica ovog udruženja naglašava da se oni ne protive bilo kakvim olakšicama kojima se povećavaju plaće, ali kaže da ako Zakonodavac to želi napraviti a ne zna kako, neka se savjetuje sa strukom.

“Vjerujemo da i unutar Ministarstva postoje drage kolege i kolegice koje godinama rade obračune plaća i da bi i oni rekli da je ovo čisto neznanje predlagača ove izmjene Zakona”, kaže Bušljeta.

U svom službenom komentaru na Savjetovanju, Udruženje računovođa pri HGK upozorilo je i na još neke probleme, kod primjene Pravilnika u praksi.

“U odnosu na obvezu prikupljanja izjava o plaći radnika do 10. dana u mjesecu, postavlja se pitanje što u slučaju kada poslodavac isplaćuje plaću ranije u mjesecu za prethodni mjesec ili čak zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Većina poslodavaca stoga ne može čekati izjave radnika koji rade kod više poslodavaca do 10. dana u mjesecu. Brojni poslodavci imaju interne akte koji ih obvezuju na isplatu plaće prije 10. u mjesecu, predlaže li Zakonodavac odgodu isplate plaće? Novim Zakonom o radu ne postoji više obveza radnika da traži suglasnost poslodavca za dodatni rad nego postoji samo obveza radnika da obavijesti poslodavca o dodatnom radu, ostaje pitanje hoće li radnik to zaista i učiniti?”, pitaju se iz Udruženja. 

Također, što se tiče davanja izjave izjave radnika, Udruženje kaže da je potrebno uzeti u obzir kako je uslijed svih obračunskih elemenata bruto plaća promjenjiva te nemaju svi radnici dovoljno znanja da precizno protumače isplatnu listu. 

Molimo vas, pitajte nas. Znamo ovaj posao, znamo vjerojatno zakone koji se tiču vašeg Ministarstva bolje nego vi sami, jer mi ovaj posao radimo po 20, 30 i više godine, a vi dođete na mandat dva…Anela Bušljeta, dopredsjednica Udruženja računovođa pri HGK

Svi znamo da se kod nas uglavnom barata neto plaćom – iznosom koji sjeda na račun – i postoji opasnost da radnik ne zna ispravno protumačiti platnu listu pa  poslodavcu dostavi netočne i nepotpune podatke. “Ovako uređenje pretpostavlja probne obračune plaća kod svih poslodavaca, te nakon toga uskladu svih bruto primanja kako bi se izvršio ispravan obračun. Time će neminovno doći do pogrešaka u obračunu i naknadnih ispravaka”, upozoravaju.

Računovođa neće moći unaprijed znati koliku neto plaću će netko dobiti

S njima se slaže i Vilma Tolić, koja kaže da Pravilnik već unaprijed predviđa da će radi ovakvih situacija biti neophodno raditi ispravke, za koje im je “velikodušno” ostavljen rok od tri godine, i koji je stavljen na leđa poslodavca i računovođa, iako oni ni na koji način nisu krivi za pogreške koje će biti utvrđene naknadnim provjerama.

“Zabrinjavajuće je da je izglasan Zakon, a sada je pred nama i  Pravilnik, za koji se unaprijed nedvojbeno može utvrditi da je neprovediv, nelogičan i kompliciran do te mjere da  vam računovođa više neće moći dati odgovor na pitanje koliku ćete plaću dobiti ako je vaš ugovoren bruto određenog iznosa eura , jer će za tu radnju trebati jednadžbu iz nuklearne fizike i otprilike 15 minuta vremena da za nju utvrdi sve potrebne varijable. Nešto za šta bi bilo neophodno da bude jednostavno i transparentno, kako bi se i poslodavac i radnik lakše razumjeli pri uspostavi međusobnog odnosa , postaje noćna mora. A sve uz smiješnu napomenu zakonodavca da se izmjene rade radi pojednostavljenja sustava”, kaže Tolić.

Treba uzeti u obzir i potrebu prilagodbe programskih rješenja za obračun plaće – što, naravno, nije jeftino. Također, uvodi se i dodatno administriranje, prikupljanje izjava u papirnatom obliku, kao i potencijalni ispravci, a sve to će biti dodatni utrošak vremena, uz minimalni efekt na povećanje plaća radnika, radi čega se, kao, sve ove izmjene i rade. 

“Na primjeru radnika sa bruto plaćom od  1200 eura, govorimo o 7,5 eura većoj plaći, za koju će mu sad računovođa trošiti tri puta više vremena za njen obračun.  A sav financijski teret pada na poslodavce koji će sve to platiti iz vlastitih džepova”, kaže Tolić.

Sličnog je mišljenja i Bušljeta koja se pita ima li smisla raditi toliko administracije da bi se došlo do minornog povećanja plaće dijela radnika, te time skupili politički bodovi. “Pa ja vjerujem da ima više računovođa u Hrvatskoj čiji glas sigurno nećete kupiti, nego onih kojima ćete povećati plaću 10 eura na uštrb troška administriranja nas, Porezne uprave, poslodavaca…”, kaže.

“Metemo ulicu, dok Vlada s vrha nebodera trese kante lišća na nas”

Tolić ističe i da je žalosno da Ministarstvo financija u radne skupine delegira ljude koji ne poznaju materiju, i da se uopće ne konzultira sa strukom. “Ovaj Pravilnik pisao netko tko očito nema ni elementarna znanja iz područja obračuna plaća. Šteta je napravljena, posljedice ćemo viđati već od 2. siječnja kad krenu prve isplate plaća za prosinac, a do tada poslodavci, programeri i računovođe imaju još jedan Božić i Novu godinu koju će provesti glavom nad računalima. Šta reći nego se zahvaliti na tom blagoslovu. Citirat ću kolegicu koja je dala sjajnu primjedbu – da smo mi računovođe oni koji metu ulicu, dok Vlada sa vrha nebodera trese kante i kante suhog lišća po nama….”, zaključuje. 

Bušljeta je, također, revoltirana time što ljudi iz prakse nisu uključeni u kreiranje ovog Zakona i Pravilnika.

“Molimo vas, pitajte nas. Znamo ovaj posao, znamo vjerojatno zakone koji se tiču vašeg Ministarstva bolje nego vi sami, jer mi ovaj posao radimo po 20, 30 i više godine, a vi dođete na mandat dva…”, poručila je Ministarstvu financija.