Žarko Željko, građevinski sudski vještak, bio je gost u Newsroom kod Domagoja Novokmeta. Tom prilikom komentirao je kazneni postupak pokrenut protiv bivšeg dekana Geodetskog fakulteta, njegovog najbližeg suradnika, profesora Boška Pribičevića i još 27 osoba.

Ministarstvo kulture koje vodi ministrica Nina Obuljen Koržinek isplatilo je Geodetskom fakultetu između prosinca 2020. i ožujka 2023. oko 14,2 milijuna kuna te još nešto više od 663 tisuće eura. Ukupno to čini 19,1 milijuna kuna, prema podacima do kojih je došao Samostalni sektor za financijske istrage. Europsko tužiteljstvo te podatke analiziralo je u sklopu najnovijeg kaznenog postupka upravo pokrenutog protiv bivšeg dekana tog fakulteta Almina Đape, njegovog najbližeg suradnika, profesora Boška Pribičevića i još 27 osoba. Žarko Željko komentirao je cijeli slučaj.

“O ovom slučaju sam upoznat kroz medije i ne znam sve ključne i bitne činjenice, ali ja bih to podijelio na dvije stvari. Prvo je nabava koja nije bila javna nabava nego je bila direktna pogodba, gdje je odabrana tvrtka koja je izvodila radove, a nakon toga je bila provedba posla gdje osumnjičenici tvrde da su posao odradili, a s druge strane čujemo da se javljaju svjedoci, neke tvrtke koje su bile angažirane. Po meni ne bi bilo sporno da se angažiraju podizvođači jer je to u građevinarstvu uobičajeno i vrlo često nego ispada da su te neke tvrtke bile samo paravan za izvlačenje novca”, objasnio je Željko.

Podsjetimo, ministrica se opravdavala da je posao vrijedan 2 i pol milijuna eura dan bez natječaja zbog hitnosti i jer je bilo bolje da to obavi javna ustanova. Rekla je i da je sve plaćeno iz državnog proračuna. No, ispostavilo se da je posao plaćen europskim novcem, da su sve obavile privatne tvrtke, a tužitelji sumnjaju da je izvučeno više od pola milijuna eura.

Građevinski sudski vještak rekao je kako je prva pogreška bila to što Ministarstvo nije imalo svoju stručnu službu, nadzorne kontrolne organe koji su trebali proučiti slučaj bez obzira na to što se radilo o potresu i hitnom slučaju.

“Svugdje je potrebno provjeriti što se nudi, što se plaća, a i na kraju što je od toga izvedeno. Neki iskusan vještak će potpuno razmrsiti priču”, kazao je Željko.

“Bio bih zadovoljan da su se dogodila neka nesnalaženja i problemi, ali da je ta obnova bila sveobuhvatna i da se dogodila kako je trebala. Obnova je vrlo loše odrađena i zapravo kada pogledamo Zagreb prave obnove nije ni bilo, a isto tako još i više u Petrinji. Što se tiče toga da se novac izvlačio, postoji mogućnost jer je građevina za to idealna. U svijetu ne bi mafija držala građevinske poslove da to nije tako. Postoji mogućnost da se jedno prikaže, a druge izvede, osobito ako nije pravilan i kvalitetan nadzor, a on kod nas jako loše funkcionira”, dodao je.

Željko je istaknuo da je nadzor građevinskih radova jako bitna kategorija, a u Hrvatskoj je na minimalnom nivou.

“Ozbiljni investitori imaju ozbiljni građevinski i financijski nadzor. Kada vam banka da neki novac oni to tako i prate, nije moguće da negdje ode bilo koja novčana tražbina, a da se ne zna gdje je otišla i zašto. Ovo se nije moglo dogoditi, a da se to ne zna”, objasnio je Željko.

Željko je rekao da mu nije jasno kako se netko mogao upustiti u takvu vrstu kriminala jer su sredstva za financiranje projekta iz Europskih fondova.

“Bilo je vidljivo da se nakon potresa pojavila mafija koja je nabijala cijene radova na pojedinim stambenim objektima, dizale su se pričuve s ciljem da se stanari, vlasnici nižeg imovinskog statusa izbace i da se na taj način preuzmu kompletne zgrade, a onda bi bilo pitanje bi li se ti novci realizirali i što bi bilo s obnovom”, rekao je Željko.