Zbog afričke svinjske kuge svinjokolje su uranile. A zbog visokih temperatura meso mora završiti u zamrzivačima, no zamrzivača nema. Europska unija naredila je Hrvatskoj da u mjesec dana sve svinje iz nulte, prve i druge kategorije mora usmrtiti, što po procjenama čini 50 tisuća svinja. Više donosi reporterka Dnevnika Nove TV Matea Drmić.

Za Ljubomira Vlahovića svinjokolja je već završila. Više od 500 kilograma mesa nije mogao zamrznuti jer nije imao gdje. Obilazio je trgovačke centre dok nije pronašao zamrzivač. Da je nestašica zamrzivača, potvrđuju nam i trgovci. Slavoncima je problem toplo vrijeme zbog suhomesnatih proizvoda.

“Kad dođe hladnije vrijeme, onda ćemo to izvaditi da se otkravi pa usoliti, staviti u salamuru i onda… kobasice nismo pravili, kulen nismo. Nisam nikada od smrznutog pravio. Valjda će valjati, nadam se da hoće”, rekao je Vlahović.

Kako bi spasili meso, kaže da su neki i noću imali svinjokolju. “I po noći su ljudi klali, do 2, 3 sata ujutro. Zato što su rekli da se samo jedan dan smije klati. Međutim, sad su produžili pa se može još 3. kategorija. A kažu da 1. i 2. kategorija do kraja mjeseca moraju sve uništiti. E sad, ne znam kako će biti dalje”, dodaje on.

U Hrvatskoj su u posljednja dva mjeseca usmrćene 44 tisuće svinja, a bit će još kritičnije. Europska unija naredila je Hrvatskoj da u mjesec dana sve svinje iz nulte, prve, druge kategorije mora usmrtiti, što po procjenama čini 50 tisuća svinja.

Kakva je situacija u klaonicama, hoće li se stići? Kapacitet klaonica je oko 1100 svinja dnevno. Uzme li se u obzir procjena da bi trebalo usmrtiti 50 tisuća svinja do 20. studenog, računica je jasna – ti se rokovi ne mogu ispuniti.

“Država nije imala plan”

Reporterka Dnevnika Nove TV Matea Drmić o ovoj je temi razgovarala s Krešimirom Kuterovcem, predsjednikom Hrvatske udruge uzgajivača svinja, koji je kazao da će situacija biti vrlo napeta. “Dosad smo zaklali oko 40 tisuća svinja u dva mjeseca. Znači, ovih 50 tisuća u mjesec dana plus redovno klanje – trebat će nam doista sav angažman klaoničkih kapaciteta koje mi u Hrvatskoj imamo”, istaknuo je Kuterovac.

Naveo je da država nije imala plan. “Da je imala, ovakva nam se situacija ne bi dogodila. Nažalost, mi plaćamo posljedice toga. O planu Europske komisije da se prekategoriziraju objekti, Kuterovac kaže: “Potvrdili su ovime da jednostavno ne vjeruju našim mjerama. Što se tiče prekategorizacije, oni traže od naših uzgajivača da tkogod se bude htio baviti svinjogojstvom, mora imati visoke biosigurnosne uvjete. Svinjogojci moraju biti svjesni da uzgoja svinja kakav je bio nekad – više nema. Tkogod se bude želio baviti svinjogojstvom, zbog svinjske kuge morat će imati visoke biosigurnosne uvjete.”

Na pitanje je li Vlada dovoljno obeštetila uzgajivače, kaže: “Vlada ima velika obećanja, međutim realizacija tih obećanja je spora pa se zato proizvođači žale. Kad vidimo koliko je rebalansom proračuna predviđeno sredstava, vidimo i da to nije dovoljno. Vlada to mora pod hitno mijenjati.”

Pozvao je sve uzgajivače koji se svinjogojstvom žele baviti u budućnosti, da to rade u objektima koji imaju visoke biosigurnosne mjere. “Ovo je definitivno kraj tradicionalnog svinjogojstva, upravo zbog problema koji imamo s divljim svinjama, o kojem još uopće ništa ne razgovaramo. To će Hrvatska morati staviti pod kontrolu, bit će stalna opasnost našim proizvođačima”, kazao je na kraju.