Cjepivo protiv svinjske kuge postoji, no postoje razlozi zašto ga nemamo

Cjepivo protiv svinjske kuge postoji, no postoje razlozi zašto ga nemamo

HRVATSKI premijer Andrej Plenković i neki drugi predstavnici vlasti u više su navrata posljednjih dana isticali da ne postoji lijek ni cjepivo protiv smrtonosne afričke svinjske kuge (ASK) koja odnedavno ozbiljno ugrožava hrvatske svinjogojce.

Na sjednici vlade održanoj u četvrtak Plenković je ponovio da ne postoji cjepivo za ASK, istaknuvši da bi ga država nabavila i administrirala da postoji.

Izjavio je da je do sada eutanazirano nešto malo više od 26.000 svinja ili oko 2.5 posto ukupnog svinjskog fonda u Hrvatskoj., piše index.hr

Slične poruke mogle su se čuti i od ministrice poljoprivrede Marije Vučković i zamjenice ravnatelja Hrvatskog veterinarskog instituta Lorene Jemeršić.

Problem za utočišta i vlasnike svinja kućnih ljubimaca

Širenje ASK-a i stroge mjere suzbijanja bolesti, koje, među ostalim, uključuju masovna eutanaziranja svinja, osobito teško pogađaju male uzgajivače, ali i ljude koji svinje drže kao kućne ljubimce ili koji o njima skrbe u utočištima.

Članovi udruge Prijatelji životinja stoga su od vlasti zatražili da od eutanazije izuzmu svinje iz utočišta i ljubimce koji ne ulaze u proces proizvodnje mesa i ne dolaze u dodir s drugim svinjama pa stoga ne predstavljaju jednaku opasnost u smislu širenja bolesti kao one u masovnom uzgoju.

Ljubo Barbić, redoviti profesor na Veterinarskom fakultetu, kaže da je to veliki problem.

“Potpuno razumijem kako je to teško za vlasnike i slažem se da je relativno mala vjerojatnost da će takve svinje doći u kontakt s divljim svinjama ili s onima iz uzgoja”, rekao je za Index Barbić.

“No one će doći u doticaj s ljudima, a ti ljudi s drugim ljudima. U ovoj priči najveću opasnost predstavlja mehaničko širenje virusa preko čovjeka. Neki naš gost može nam preko obuće ili odjeće prenijeti virus u dom, sa zaraženih svinja na kućnog ljubimca, a potom neki treći čovjek od našeg kućnog ljubimca na svoje svinje. Nažalost, unatoč tome što je vjerojatnost takvog širenja mala, još uvijek je rizik veliki jer je smrtnost visoka. Svi zajedno možemo se nadati da ćemo zahvaljujući podizanju standarda uzgoja svinja smanjiti područje pod mjerama. To je moguće. Postoji cijeli niz država u Europi koje su podizanjem razine uzgoja svinja afričku svinjsku kugu svele na pojavljivanje kod divljih svinja”, dodao je.

Svinjska kuga je globalni problem

Barbić ističe da svinjska kuga nije neki istočnoeuropski problem već je globalna prijetnja.

“Hrvatska je 18. europska zemlja u kojoj se pojavila. U državama Europske zajednice prvo se pojavila u baltičkim zemljama i Poljskoj u koje je stigla iz Rusije još 2014. Od nama susjednih država potvrđena je u Mađarskoj 2018., Srbiji 2019. te ove godine u Bosni i Hercegovini. Globalno je najveće štete izazvala u Kini i u Vijetnamu. Kinezi su morali eutanazirati ili uputiti na klanje oko 40% svojeg fonda”, kaže Barbić.

Što je afrička svinjska kuga?

Afrička svinjska kuga je visoko zarazna i smrtonosna bolest svinja koja može pogoditi i uzgajane i divlje svinje. Virus ASFV je veliki virus s dvostrukim DNA nizom iz obitelji Asfarviridae.

Uzrokuje hemoragičnu groznicu s visokim stopama smrtnosti kod domaćih svinja; neki izolati mogu uzrokovati smrt životinja već tjedan dana nakon infekcije.

ASFV je endemičan za podsaharsku Afriku i postoji u divljini kroz ciklus infekcije između krpelja i divljih svinja, bushpiga i warthoga. Smrtnost je gotovo 100%.

Cjepivo ipak postoji

Ovdje je važno istaknuti da informacije o nepostojanju cjepiva koje se kod nas često ponavljaju zapravo nisu sasvim točne.

Postoje dva cjepiva koja su razvili vijetnamski i američki znanstvenici i koja se masovno testiraju.

S druge strane bilo bi previše pojednostavljeno reći da je cjepivo dostupno.

U čemu je stvar?

Vijetnamski i američki znanstvenici razvili su cjepiva

Naime, više medijskih i znanstvenih izvora u više je navrata objavljivalo informacije da su vijetnamski i američki znanstvenici razvili cjepiva protiv svinjske kuge te da su ona u Vijetnamu testirana i odobrena za upotrebu.

Prema stranici Phys.org vijetnamski znanstvenici još od 2020. rade zajedno sa znanstvenicima iz SAD-a na cjepivu NAVET-ASFVAC.

Phung Duc Tien, zamjenik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Vijetnama, države koja je najteže pogođena ovom bolešću, objavio je krajem svibnja 2022. da je cjepivo dizajnirano te da je njegova proizvodnja i komercijalna registracija povijesni događaj.

“Uvjereni smo da ćemo proizvoditi cjepivo protiv svinjske kuge za domaću prevenciju, a također ćemo ciljati na izvoz”, rekao je istaknuvši da je trajanje imuniteta koje pruža razvijeno cjepivo oko šest mjeseci.

Istaknuo je da je Institut za poljoprivredna istraživanja američkog ministarstva poljoprivrede “poslao službeno pismo Vijetnamskom odjelu za zdravlje životinja potvrđujući da je cjepivo NAVET-ASFVAC sigurno i učinkovito”.

Dodao je da je pet vijetnamskih kliničkih laboratorijskih ispitivanja “pokazalo da je 100 posto cijepljenih svinja bilo zaštićeno od toksičnosti u laboratoriju”.

Vijetnamska vlada odobrila upotrebu cjepiva

Novinske agencije su potom krajem srpnja 2023. objavile da je vijetnamska vlada odobrila domaću komercijalnu upotrebu dva domaća cjepiva protiv ASK-a, koja su time postala prva komercijalna cjepiva na svijetu protiv te smrtonosne bolesti.

Cjepiva uključuju ranije spomenuti NAVET-ASFVAC, koji su zajednički razvili Navetco Central Veterinary Medicine i znanstvenici iz SAD-a, te AVAC ASF LIVE koje je razvio AVAC Vietnam JSC.

Prema vijetnamskim vlastima odobrenje je otvorilo put mogućoj prodaji cjepiva u inozemstvu, što bi bio veliki napredak u borbi protiv smrtonosne bolesti životinja koja redovito pustoši farme svinja diljem svijeta.

Do tog trenutka u Vijetnamu je u 40 pokrajina bilo testirano više od 650.000 doza cjepiva, a vijetnamske vlasti ustvrdile su da se pokazalo da je njegova stopa učinkovitosti 95%.

“Cjepiva su prikladna za promet i upotrebu u cijeloj zemlji”, navedeno je u priopćenju vijetnamskog ministarstva poljoprivrede.

Slične informacije iz drugih izvora

Slične informacije mogu se pronaći na stranici Swine Health Information Center (SHIC).

SHIC navodi da je vijetnamsko ministarstvo poljoprivrede zatražilo od dvije navedene tvrtke da osmisle proizvodne planove za domaću prodaju i za izvoz.

“Prema potvrđenim izvorima u vijetnamskom ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, cjepiva protiv ASK moći će kupiti vijetnamski farmeri i neće ih osiguravati vlada. Procijenjena cijena ovih cjepiva je oko 1.50 USD po dozi. Dva cjepiva imaju različita pravila za upotrebu vezana uz dob prasadi u trenutku primjene i trajanje imuniteta”, navodi SHIC.

Cjepivo su počele koristiti neke druge zemlje

Da cjepivo nije ostalo rezervirano isključivo za vijetnamske uzgajivače, potvrđuje obavijest vijetnamskih vlasti od 3. kolovoza da je ono izvezeno u Indoneziju i Filipine.

Prema informacijama koje je objavio Rappler, filipinski vlasnik licence i distributer cjepiva razvijenog u Vijetnamu KPP Powers Commodities Incorporated (KPP) ustvrdio je da je cjepivo AVAC “dokazano sigurno te da nema lučenja virusa nakon ubrizgavanja deset puta veće doze od normalne u ispitivanju sigurnosti koje je provedeno u objektima filipinskog ureda za životinjsku industriju (BAI)”.

“Na kraju ispitivanja svinje su ostale zdrave i čak su držane u BAI-ju više od 90 dana bez ikakvih problema, što je više od zahtjeva koji podrazumijeva testiranje koji iznosi 21 dan”, rekla je tvrtka sa sjedištem u Quezon Cityju.

Barbić: Cjepivo nije dovoljno sigurno

No neki kritičari smatraju da su filipinske vlasti preuranile s odobrenjima.

Među njima je Barbić koji kaže da se na cjepivu radi već desetljećima.

“Najbliže njegovom otkriću došli su američki znanstvenici i u ovom trenutku se provodi završno kliničko ispitivanje na stotinama tisuća svinja”, rekao je Barbić.

“U njemu se prati kakav je dugoročni učinak cjepiva na zdravlje životinja, kolika je njegova zaštita i izlučuje li se i u kojoj mjeri virus iz cijepljenih životinja. Dakle, unatoč tome što vijest da se cjepivo testira na velikom broju životinja može zvučati optimistično, to ne znači da je pitanje dana ili mjeseca hoće li se naći na tržištu. Trenutno imamo samo fazu koja bi mogla voditi do rješenja, no to cjepivo nije nešto što bismo mogli uvesti i kao država trebali eksperimentalno primijeniti. Preveliki je rizik i previše je nepoznanica. Čak da nam hipotetski ponude cjepivo da njime pokušamo spriječiti širenje bolesti, to bi bilo previše rizično. Osim toga treba imati na umu da smo dio EU i da trebamo poštovati zajednička pravila. Dakle, u ovoj fazi nazire se nešto optimizma, no to nije nešto za što bismo se mogli uhvatiti”, upozorio je naš stručnjak.

Problem izlučivanja i mutacije virusa

Barbić ističe da je jedan od problema u razvoju cjepiva činjenica da je virus ASK slabo imunogen, što znači da slabo potiče imunosni odgovor.

“Zbog toga se razvija cjepivo koje se temelji na oslabljenom, a ne na mrtvom virusu. Naime, živi oslabljeni virus se umnaža i širi u organizmu tako da pobuđuje dovoljan imunitet a da pritom ne uzrokuje bolest. To se ne bi moglo postići mrtvim virusom. Međutim, takav živi, oslabljeni virus može se izlučivati i prenositi na druge jedinke. Tu dolazimo do problema potencijalnog povrata patogenosti. Naime, ako takav virus koji se izlučuje iz životinje zarazi drugu životinju pa ga i ona izlučuje, a zatim i treća, četvrta itd., može se dogoditi da će virus toliko mutirati da će ponovo postati patogen i uzrokovati bolest. Na taj način primjena nedovoljno istraženog cijepnog soja virusa ponovno može dovesti do cirkulacije patogenog virusa među životinjama. To je uvijek rizik sa živim cjepivima i potrebno ga je pouzdano isključiti. Stoga nikako ne bih podržao da se u ovoj fazi testiranje cjepiva provodi u Hrvatskoj”, tumači Barbić.

Problem testiranja bolesti

Kao dodatni problem navodi način na koji se potvrđuje zaraza afričkom svinjskom kugom.

“To se može raditi molekularnim metodama za dokaz prisutnosti virusa ili otkrivanjem protutijela. Naime, neke rijetke svinje mogu preživjeti ASK, a postojanje protutijela bit će potvrda postojanja ili prebolijevanja bolesti. Kontrole se rade tako da se žive životinje i mesni proizvodi kontroliraju na prisutnost virusa ili protutijela. Kada bi dio svijeta sada počeo cijepiti svinje, izgubila bi se mogućnost nadzora i kontrole prisutnosti bolesti, jer nitko ne bi mogao znati jesu li protutijela prisutna zbog cjepiva ili bolesti, odnosno je li dokazani virus cijepni ili terenski soj. Stoga će trebati razviti cjepiva tako da se, primjerice, virusu u cjepivu odstrani jedan protein. Na taj način moglo bi se razlikovati je li virus terenski ili iz cjepiva te je li prisutnost protutijela uzrokovana cjepivom ili bolešću. To se zove DIVA princip. Dakle, dok se pouzdano ne istraže sva svojstva cjepiva i dok ne budemo imali cjepivo koje omogućava razlikovanje imunološkog odgovora na cijepljenje od onoga koji je posljedica infekcije, bojim se da ga nećemo ni imati na tržištu”, objasnio je Barbić.

Neobičan odgovor iz Ministarstva

Iz Indexa smo resornom Ministarstvu poslali nekoliko pitanja na ovu temu.

Među ostalim, tražili smo da nam odgovore znaju li da su neka cjepiva već razvijena te planiraju li čekati da EK odobri uvoz cjepiva ili misle da bi Hrvatska možda mogla i sama nešto poduzeti po tom pitanju.

Jedini odgovor koji smo dobili bilo je protupitanje:

“Poštovani gospodine Jarić Dauenhauer,

sukladno Vašim spoznajama, ljubazno Vas molimo da nam dostavite ime proizvođača cjepiva i kontakt kako bi Hrvatska što žurnije naručila cjepivo.”