Benčić: “Kada bi u 2. godine od države napravili ono što smo napravili Zagreba ljudi ne bi živjeli u kontejnerima”

Benčić: “Kada bi u 2. godine od države napravili ono što smo napravili Zagreba ljudi ne bi živjeli u kontejnerima”

Sandra Benčić jednoglasno je izabrana od strane Vijeća Možemo za premijersku kandidatkinju. Da bi doista postala premijerka, mora biti izabrana od najmanje 76 saborskih zastupnika, a kako to misli postići odgovorila je kod Nataše Božić u intervjuu tjedna Točke na tjedan.

Benčić kaže da će građani procijenit koliko je realno da opstane premijerka. “Imam veliko povjerenja u našu stranku, članove i naše građane. Znajući kako teško žive, trudit ću se stvarno doći do svakoga od njih”, rekla je.

“Mi smo svjesni da se vlast može formirati sa svim ostalim strankama od centra na lijevo. Zato će biti važno da mi i SDP privučemo što veći broj birača jer jedino velika izlaznost pobjeđuje HDZ, ne nekakve kombinacije zbog d’Honta radi kojeg mandata više”, dodala je.

“Tu su i neke manje stranke poput Glasa, koje po anketama ne prelaze prag, ali na izborima one u pojedinim izbornim jedinicama imaju jaču podršku i bazu”, navela je.

“Želimo raditi kampanju i maksimalno mobilizirati građane za viziju Hrvatske kakvu smo predstavili i da dođemo do što većeg broja glasova i onda u suradnji s drugima imamo potrebnih 76 mandata. Naravno da vjerujemo da je to moguće i ne mislimo odustati zbog onih koji tek dolaze. Mislim da se zbog toga isplati boriti”, rekla je Benčić.

O odbijenici SDP-u, kaže da je jedina motivacija njihova procjena, za koju smatra da je točna, da jako velik broj građana neće biti motivirani da izađu ako su u koaliciji s SDP-om. “Jedan velik dio građana želi znati kome dodati glasi i gdje će taj glas završiti i ima problem s nekim drugim strankama. Jasno komuniciramo da se vidimo u post-izbornoj koaliciji i nemamo cilj usmjeriti oštricu prema bilo kome iz opozicije”, dodala je.

Ne slaže se da Možemo ima problem s kadrom. “Naši ljudi su prepoznati na lokalnim razinama i nemaju nacionalnu pozornicu, odnosno Saboru, pa ih šira javnost ne prepoznaje. Upravo zato smo željeli da svi oni dobiju pozornost i nacionalnu prepoznatljivost. želimo da se vidi kako se živi u našim gradovima van ova četiri velika središta”, smatra.

Otkrila je da će izaći u svim izbornim jedinicama. “Mi liste ne sastavljamo kao predsjednici stranka, mi imamo predizbore. Tako će biti i za Europski parlament, tako smo dogovarali kandidate i za Zagreb, a imamo i dosta stručnjaka koji nisu članovi, ali podržavaju stranku”, tvrdi.

Što se Zagreba tiče kaže da “kada bi u 2. godine od proračuna države napravili ono što su napravili od proračuna Zagreba više nam ljudi ne bi živjeli u kontejnerima u Petrinji”. “Zagreb je obnovio šest puta više zgrada jer nam je obnova bila prioritet. Primjerice, idemo s pilot projektom nabave hrane za vrtiće, znači da se sva hrana za vrtiće nabavlja od proizvođača iz okolice Zagreba. Kada bismo to napravili na razini države to znači da bi vratili u poljoprivredu više novca nego što su ukupne subvencije EU-a za poljoprivredu u hrvatskoj”, objasnila je.

Za kvalitetu života Zagrebu kaže da efekti dolaze nakon nekog vremena. “Građani su sigurno osjetili povećanje socijalnih naknada, nova stambena politika koja će omogućiti mnogim da dobiju gradski stan, kreće se i u gradu stanova za javni najam, roditelji kojima djeca idu u vrtiće vidjeli su koliko puno ulažemo da boravak bude ugodniji. Odluka roditelj-odgojitelj nije ukinuta nego promijenjena, oni imaju naknadu, ali manju, samo sada mogu raditi, a djeca mogu ići u vrtić”, dodala je.

Tvrdi da će do kraja mandata omogućiti da svako dijete u Zagrebu ima mjesto u vrtiću.

Osvrnula se na nepokošenu travu, ali i otpad. “Pitanje infrastrukture za gospodarenje otpadom je problem svih gradova i općina u zemlji i to mora ići s državne razine. Zagreb nije imao nikakve infrastrukture, a mi započeli na projektu kompostane i sortirnice. Prihvaćam da su to problemu, u tijeku je zapošljavanje 1.000 ljudi u Čistoći i Zrinjevcu i ljudi se javljaju jer se prijavilo duplo više njih. Mislim da bi za godinu dana to sjesti na svoje, i u infrastrukturnom i u ljudstvu. Ljubljani je trebao 10 godina da taj sustav profunkcionira”, otkrila je Benčić.

“To je proces, ali košnja trave nije. Ali neka se javi netko tko misli da je gradska uprava, nakon opasne oluje, trebala umjesto toga micanja tih stabala i granja opasnih po život i da je trebalo ići u košnju. Ove situacije oluja će se ponavljati i moramo imati veće kapacitet radnika u Zrinjevcu”, rekla je.