Mnogi se nakon smrti bliske osobe suočavaju s novonastalim problemima poput dugova ili kredita koje je pokojnik iza sebe ostavio. Što napraviti ako se nađete u takvoj situaciji?

Opseg odgovornosti nasljednika za ‘dugove ostavitelja’ reguliran je Zakonom o nasljeđivanju. Propisano je da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine, dok onaj nasljednik koji se odrekao nasljedstva ne odgovara za ostaviteljeve dugove, kažu u HNB-u.

Što kada ima više nasljednika?

‘U slučaju kada ima više nasljednika oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svojeg nasljednog dijela, bez obzira na to je li izvršena dioba nasljedstva. Među nasljednicima se dugovi dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, i to samo ako oporukom nije drugačije određeno’, objašnjenje je iz HNB-a, piše Dnevnik.hr.

Sukladno Zakonu o obveznim odnosima, smrću dužnika ne prestaju obveze po kreditima i druge obveze ostavitelja, ali u slučaju smrti korisnika kredita, banka može otkazati ugovor o kreditu prije isteka ugovorenog roka, ako bi u tom slučaju davatelj kredita došao u bitno nepovoljniji položaj.

Nakon što banka dobije informaciju da je korisnik kredita preminuo, što bi trebali javiti potencijalni nasljednici, te informacije je dužna dati nadležnom sudu u ostavinskom postupku, javnom bilježniku određenom od nadležnog suda za vođenje ostavinskog postupka te nasljedniku navedenom u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju.

Kakva je procedura?

Po provedbi ostavinskog postupka i ishođenju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju nasljednici ga trebaju dostaviti u banku kako bi raspravili i regulirali postojeće obveze iza pokojnika.

‘Banke pri sklapanju stambenog potrošačkog kredita, u skladu s vlastitom poslovnom politikom i internim procedurama, informiraju klijente o dostupnim mogućnostima ugovaranja različitih vrsta osiguranja kredita kod osiguravajućih kuća, a u cilju zaštite korisnika kredita od nesposobnosti vraćanja preuzetih obveza uslijed različitih nepovoljnih životnih okolnosti’, objašnjenje je iz Hrvatske udruge banaka.

U Erste banci su detaljnije objasnili proceduru u slučaju smrti.

U svrhu reguliranja činjenice smrti korisnika kredita u banci potencijalni nasljednici odmah po saznanju i utvrđenju te činjenice trebaju banci prezentirati jedan od sljedećih dokumenata: smrtni list, izvod iz matice umrlih ili pravomoćno Rješenje suda kojim se nestala osoba proglašava umrlom. Po okončanju ostavinskog postupka moraju se javiti u banku.

Postoje razni modeli uređenja podmirenja obveza pokojnog korisnika kredita, primjerice kredit za refinanciranje duga pokojnika ili sklapanje ugovora o pristupu dugu.

‘Ako je pokojni klijent u banci posjedovao račune koji su predmetom nasljeđivanja, ovisno o okolnostima, sredstva s tih računa isplaćuju se nasljedniku/icima ili služe za podmirenje dospjelih obveza klijenta. U svrhu poduzimanja predmetnih radnji nasljednici u banci potpisuju i sklapaju svu relevantnu dokumentaciju’, kažu u banci.

A ako je kredit ugovoren uz jamca?

‘Sudužnik odgovara za obveze dužnika na isti način i pod istim uvjetima kao i dužnik, što znači da odgovara cjelokupnom svojom imovinom za obveze koje proizlaze iz ugovornog odnosa sve do potpunog podmirenja tih obveza, a vjerovnik zadržava pravo izbora zahtijevati ispunjenje predmetne obveze bilo od dužnika, bilo od sudužnika ili obojice istodobno’, napominju iz Erste banke, piše Dnevnik.hr.

Ako su iza pokojnog korisnika kredita proglašeni nasljednici, oni u dogovoru s bankom također mogu dogovoriti daljnje modalitete otplate duga uz pristanak postojećih sudužnika, tj. jamaca. Ako je kredit pak dignut bez jamaca, banka ima pravo sukladno odredbama Zakona o nasljeđivanju zahtijevati naplatu dospjele tražbine od ostaviteljevih nasljednika.