Peglamo kartice kao da sutra ne postoji. Kad je visok datum, njome plaćamo i kavu!

Peglamo kartice kao da sutra ne postoji. Kad je visok datum, njome plaćamo i kavu!

Hrvati sve više peglaju kartice, pogotovo kad su računi jako visoki. Turisti je čak koriste i za iznose od pola eura

Poznati zvuk POS uređaja sve više odzvanja diljem zemlje. U lovu na sezonske popuste, ali i ručak njihovo oružje je kartica.

“Samo s karticama plaćam”, kaže nam Marija iz Bistre i priznaje da većinom sa sobom nema ništa gotovine. Janja iz Zagreba također uglavnom nosi karticu, ali i s njima treba paziti jer, kaže nam, “u mirovini ne možete previše trošiti”.

Kartica je glavni odabir i za Martinu iz Zaprešića. “Dovedem se u situaciju da kruh plaćam karticom”, kroz smijeh nam govori.

Pegla se više nego prije. Lani dok je još vladala kuna zabilježen je dvoznamenkasti rast u odnosu na 2021.
Prema službenim podacima Hrvatske narodne banke, građani su obavili 682,34 milijuna kartičnih platnih transakcija što je 13 posto više nego godinu ranije. A vrijednost kupljene robe i usluga iznosila je više od 230 milijardi kuna, gotovo 15 posto više nego u 2021.

Sve više kartičnih transakcija bilježe i prodavači hrvatskih simbola. “Meni je uvijek bolje da plaćaju karticama jer točan iznos plate, ne moram sitno vraćati i to tako da je praktičnije puno i brže”, ističe prodavačica u jednoj zagrebačkoj suvenirnici Mirna Čabek.

Turisti klasično najviše kupuju magnete prije povratka svojim domovima gdje je, primjerice u Belgiji,
također trend sve većeg kartičnog plaćanja. “Karticom da. No, plaćanje telefonom je nešto teže”, kažu nam Luc i Silvia iz Belgije.

“Mladi puno više plaćaju na kartice, od razglednice do majice, svega. Stariji više vole keš, bude svega”, objašnjava nam Mirna iz suvenirnice. Ipak, gotovina je i dalje jedina metoda plaćanja u dosta frizerskih i kozmetičkih salona.

Kešom se plaća i voće i povrće kumicama na placu, ali u posljednje vrijeme sve se više pegla za kavu.

To je primijetio i voditelj ugostiteljskog objekta u Zagrebu, Josip Vulama. “Pogotovo kada smo prešli na euro. Kada su domaći u pitanju ovisi koji je datum. Većinom je gotovina, kada je viši datum onda su ipak kartice. Kada su stranci u pitanju to su većinom 90 posto kartice”, ističe.

Smatra da to za ugostitelje uopće nije loše. Pozitivno je što sve ide puno brže, no naglašava da to ima i svoju negativnu stranu, a to je činjenica da “Republika Hrvatska ne omogućava da se ostavlja za naše konobare tips preko kartic”.

Prema riječima brojnih čini se da nitko keša nema u džepu, samo karticu. Ipak, nije na tronu jer plaćanje gotovinom i dalje je broj jedan u Hrvatskoj., piše danas.hr