UZ SMRT 15-godišnjeg mladog nogometaša Samobora Martina Filipčića u dijelu medija, ali i na društvenim mrežama problematizirani su preventivni pregledi mladih sportaša., piše index.hr

Radi se o pregledima koji se održavaju dva puta godišnje, koji se plate 100 kuna, a nakon kojih sportaši imaju potvrdu da su zdravi. Kako doznajemo, takvi pregledi se mogu učiniti u 150 ustanova u Hrvatskoj, bilo u domovima zdravlja ili privatno. Postupak je, u suštini, jednostavan.

Stotinu kuna se uplati putem internet bankarstva ili na licu mjesta, dijete ode na pregled, gdje se treba ustanoviti koliko je zdravo, odnosno sposobno za baviti se sportom. Osnovni pregled bi se trebao sastojati od osobne i obiteljske anamneze, kliničkog pregleda, EKG-a u mirovanju, spirometrije i krvnih pretraga.

Ono što roditeljima smeta je način na koji se neki od tih pregleda održavaju. Prema svjedočenju roditelja, krve pretrage se rade vrlo rijetko, dijete dobije uputu da mora izvaditi krv. Ako ne izvadi, nitko to ne provjerava. Spirometrija se ne radi u svim ustanovama, EKG je gotov vrlo brzo, negdje se ni ne radi. Neko roditelji nisu ni trebali reći koliko ozbiljno dijete trenira i koliko ima sati dnevno treninga. Ali nakon “pregleda” dijete dobije potvrdu da se može baviti sportom.

Rekao sucu da se ne osjeća dobro

Podsjetimo, prije oko mjesec dana nogometaš kadeta NK Samobora preminuo je u bolnici nakon što se srušio na terenu tijekom utakmice 2. NL centar za kadete između Samobora i Dugog Sela.

“U 60. minuti utakmice rekao je sucu da se ne osjeća dobro, a sudac ga je uputio prema liječnicima. Onesvijestio se i prestao disati. Liječnici su ga uspjeli održati na životu dok nije stigla hitna pomoć. Utakmica je prekinuta jer su igrači bili potreseni”, stoji u službenom zapisniku utakmice.

Pamtimo i druge slučajeve tragičnih smrti sportaša u Hrvatskoj

To je samo jedna od tužnih priča sa sportskih terena, bilo u Hrvatskoj ili diljem Europe i svijeta.

Riječku košarku također je sredinom veljače pogodila velika tragedija. Toni Vidović, 16-godišnji član Fiumen Sancti Vitija, umro je dva dana nakon što mu je pozlilo na utakmici. Mladi Riječanin srušio se dok je sjedio na klupi tijekom susreta Županijske lige juniora između FSV-a i Zameta u dvorani Osnovne škole Srdoči.

Slijedili su pokušaji reanimacije, a nakon njih je u komi prevezen u KBC Rijeka. Nakon nešto manje od dva dana borbe izgubio je bitku za život.

Pamtimo i nogometaša Nehaja iz Senja Marina Ćaćića koji je preminuo u 23. godini. On se u prosincu 2021. srušio na terenu te je hitno prevezen u bolnicu gdje mu je ustanovljeno zatajenje srca. Bio je u induciranoj komi i, nažalost, umro je.

Sredinom travnja 2021. preminuo je Dejan Oršuš, 24-godišnji igrač NK Otoka. On se srušio na terenu, a kasnije je u Županijskoj bolnici Čakovec preminuo od srčanog udara. Do tragedije je došlo na utakmici 2-ŽNL-a, skupine A između NK Otoka i NK Radničkog iz Gardinovca.

Bruno Boban, 25-godišnji nogometaš Marsonije, u ožujku 2018. je izgubio život na utakmici protiv Slavonije u trećoj hrvatskoj ligi.

Bruno, brat nogometaša Gabrijela Bobana, srušio se nakon što ga je lopta u 15. minuti pogodila u prsa. Odmah su mu u pomoć pritrčali nogometaši obaju momčadi i trener Marsonije Robert Špehar. Pokušali su ga reanimirati, na trenutak ga i uspjeli vratiti, ali je ponovno izgubio svijest. Hitna pomoć došla je nakon nekoliko minuta i nakon skoro 40 minuta pokušaja reanimacije konstatirali su smrt.

Post jednog oca pokrenuo gomilu komentara

Nakon nedavne smrti Filipčića, na Facebooku je oko ove teme više napisao otac jednog dječaka koji je također nastupio na utakmici na kojoj je pozlilo mladom nogometašu NK Samobora. Radi se o postu Zdravka Ivančića.

“Jučer/prekjučer se ugasio jedan mladi život. Ugasio se je doslovno na nogometnom terenu za vrijeme nogometne utakmica. Gubitak djeteta. Noćna mora svakog roditelja. Ne mogu si zamisliti, i ne želim si zamisliti, kako je tim roditeljima. Kako je bratu…. Strašno…

Na žalost bio sam prisutan toj utakmici. Sceni koja će me proganjati. Dijete leži na terenu, ljudi oko njega i pokušavaju ga spasiti. Otac utrčava u teren i trči prema svom djetetu…”, napisao je on između ostaloga.

Dodao je kako je sad zbog ovog tragičnog događaja jedna tema aktualna.

“I bit će narednih nekoliko dana. Dok se ne zaboravi i ponovno postane aktualna za 6 mjeseci. Tema koja je aktualna svakih 6 mjeseci. Početkom 3. mjeseca i početkom 9. mjeseca. Govorim o ‘liječničkim’ pregledima da bi se dobio komad papira koji i roditeljima i djeci ‘garantira’ da su zdravi i da se mogu slobodno baviti sportom.

Da im bavljenje sportom neće ugroziti život. Ma koji sport odabrali. Dobro je da taj pregled nisu nazvali ‘sistematski’ jer bi to bila još veća komedija, da u biti nije tragedija.

“Obično traje minutu po klincu”

Svake godine dva puta svi mi koji imamo dijete koje se bavi nekim sportom sudjelujemo u toj farsi. Ne svojim izborom ali prešutnim gunđanjem nekoliko dana godišnje. Farsi nazvanoj liječnički pregled. Iskreno, sramoti liječničkog poziva.

Jer kako to drugačije nazvati kada sve funkcionira na sljedeći način:

– Obično traje minutu po klincu. Ako i toliko. Roditelj se ne stigne parkirati a dijete je već ‘pregledano’.

– Istina traje ponekad i 2-3 minute ako se radi EKG. I tu je smijeh….

– Dijete ulazi, liječnik ga pita, Koliko si visok?, Koliko kila imaš?, Dali si zdrav?. Ok, možeš ići i baviti se sportom bez brige.

– Stani na vagu da ti izmjerim težinu i visinu. Ne moraš skidati tenisice i jaknu. Bit ćemo brži a ionako nije bitno.

– Tata, evo vam potvrda pa sami upišite dali vam je dijete zdravo. Ovome sam ja svjedočio, ja sam dobio takvu potvrdu. Blago rečeno bio sam zaprepašten, šokiran. Nakon toga sam pisao i slao mailove. Ništa se nije promijenilo.

Svi roditelji znaju o čemu govorim. Sve se ponavlja dva puta godišnje. I tako godinama”, napisao je Ivančić između ostaloga.

Uglavnom, post je pokrenuo jako puno komentara roditelja. Najzanimljivije od njih i prenosimo.

Ivančev: Ako postoje slučajevi nedovoljne kvalitete pregleda, obratite se nadležnima

Je li situacija baš takva svuda?

Oni s kojima smo neslužbeno govorili, kazuju nam kako su prije pregledi trajali puno više, sastojali su se od obaveznog EKG-a, dok je danas, prema tim navodima, sve to puno brže i – površnije.

Popričali smo oko ove teme s Vladimirom Ivančevom, potpredsjednikom Hrvatskog društva za sportsku medicinu. Radi se o sveučilišnom profesoru, ujedno i službenom liječniku KK Splita, Hajduka i Hrvatskog olimpijskog jedriličarskog tima.

“Ne bih se složio s pritužbama i komentarima kako su svugdje pregledi sportaša površni i neprimjereni. Liječnici sportske medicine rade prema svojim smjernicama kao i sve druge struke u medicini.

Ako postoje slučajevi u kojima je osnovana sumnja u nedovoljan opseg i kvalitetu pregleda, roditelje i sportaše upućujem da se obrate Hrvatskoj liječničkoj komori ili Hrvatskom društvu za sportsku medicinu koji će stručno ispitati svaki takav slučaj.

Svjedoci smo kako na društvenim mrežama dominiraju negativni komentari, a uvjeren sam kako najveći broj kolegica i kolega rade svoj posao stručno i savjesno, no pohvale njihovog rada i kvalitete izostaju”, rekao je.

Primorac: Nema dovoljno specijalista, preglede treba obavljati tijekom cijele godine

Genetičar i predsjednik Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina, Dragan Primorac, ujedno i sveučilišni profesor te predsjednik Zdravstvene komisije HNS-a, kaže da ne zna jesu li ovi svi navodi istiniti.

“Golema je odgovornost liječnika koji na temelju preventivnog pregleda sportaša izdaje završno mišljenje ili svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti u kojoj sportaš može biti ocijenjen kao: sposoban, privremeno nesposoban ili nesposoban.

On svojim potpisom stoji iza napisanog, a stav struke je jasan: svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti ne bi smio dobiti niti jedan sportaš koji nije prošao sve relevantne preglede sukladno smjernicama stručnih društava, poput onih koje je izdalo Hrvatsko društvo za sportsku medicinu.

S druge strane, činjenica je da broj specijalista medicine rada i sportske medicine u Hrvatskoj nedostatan te da se većina pregleda događa prije početka službenih natjecanja (kolovoz/rujan i veljača/ožujak). U tom periodu nastaju velika opterećenja na institucije koje se bave preventivnim pregledom sportaša, stoga sistematske preglede treba provoditi tijekom cijele godine, a ne samo u spomenutom periodu što će značajno reducirati ‘preopterećenost’ sustava.

Dobro je što struka podržava stav da za školska i sveučilišna sportska natjecanja preventivne preglede sportaša trebaju obavljati i specijalisti školske medicine, čime se sustav školskog i sveučilišnog sporta što se tiče preventivnih pregleda može bitno rasteretiti.

Što se tiče sustavnog praćenja zdravstvenog stanja djeteta sportaša, ne smije se smetnuti s uma da su sva djeca koja dođu na preventivne preglede sportaša prethodno bila na sistematskim pregledima kod pedijatara ili specijalista školske medicine, i optimalno bi bilo uspostavljanje elektronskog sustava podataka gdje bi podaci bili dostupni tijekom dolaska djeteta na preventivne sportske preglede, prvenstveno ako je ranije otkriveno da u te djece postoje određeni rizici za život i zdravlje”, objasnio je Primorac.

Ivančev: Uključivanje dodatnih pretraga je financijski i logistički neizvedivo

Ivančev nam govori više oko redovitih pregleda sportaša-natjecatelja.

“Oni su bili propisani Zakonom o sportu iz 2006. te su kao takvi definirani i u Zakonu o sportu iz 2022. Pravilnikom koji je trenutno u izradi u Ministarstvu zdravstva predviđeno je kako će ih provoditi liječnici specijalisti medicine rada i sporta. Pravilnik je u Ministarstvu zdravstva na čekanju još od 2006.”

Objašnjava nam kako se pregledi sportaša u Hrvatskoj obavljaju prema svjetskim i europskim smjernicama, a osnovni pregled se sastoji od osobne i obiteljske anamneze, kliničkog pregleda, EKG-a u mirovanju, spirometrije i krvnih pretraga.

“Mi u Europi obavezno, sukladno smjernicama, radimo i EKG koji u SAD-u nije uključen u osnovni pregled. Ako se na takvom pregledu pojavi bilo koji razlog u smislu upitnog nalaza, simptoma koji upućuje na poremećaj ili bolest, upućujemo sportaša na dodatne pretrage. Napominjem kako su pregledi ovoga opsega navedeni u međunarodnim smjernicama”, objasnio je.

Govori kako se sve dodatne medicinske, dijagnostičke pretrage kardiovaskularnog sustava kao što su ultrazvuk srca (color doppler), 24-satni Holter EKG, ergometrija ili spiroergometrija (test opterećenja, EKG i dišni parametri u naporu), magnetna rezonanca srca, genetsko testiranje, provode u slučaju pozitivnih ili dvojbenih nalaza u standardnom pregledu.

“Uključivanje ovih dodatnih pretraga u obavezni standardni pregled je i financijski i logistički neizvedivo i bilo bi neprihvatljivo većini i preveliko opterećenje za bilo koji zdravstveni sustav u svijetu.

U bolnicama liste čekanja za većinu ovih pretraga su od više tjedana do više mjeseci, a u privatnim ustanovama tržišne cijene tih pretraga kreću se i do nekoliko stotina eura.

Naravno, svatko može privatno raditi proširene pretrage koje želi, ali napominjem kako provođenje svih tih pretraga ne garantira da vam je srce 100 posto zdravo i da ste potpuno sigurni.

“Eriksen je prošao vrhunske preglede, a opet mu se dogodio srčani zastoj”

Ovim dodanim pretragama samo smanjujete vjerojatnost pojave nekog poremećaja i incidenta. Možete napraviti sve navedene pretrage, platiti ih više od tisuću eura, sve budu uredne, nakon tjedan dana prebolite, recimo, neku virozu ili covid-infekciju s pratećom komplikacijom, upalom srčanog mišića (miokarditis i sl.) i rizik srčanog incidenta se višestruko povećava.

Drugim riječima, jednokratni pregled i najvećeg opsega ne garantira vam narednih šest mjeseci ili godinu dana apsolutnog zdravlja uz izloženost svakodnevnim intenzivnim naporima”, napomenuo je.

Dotaknuo se slučaja Eriksen.

“Posljednjih godina spominjem slučaj danskog igrača Christiana Eriksena, koji je doživio srčani zastoj na uvodnoj utakmici Europskog prvenstva 2021. godine. On je kao igrač talijanskog Intera Milana sigurno prošao sve vrhunske preglede kako u klubu, tako i na okupljanju reprezentacije pred EP, pa se to ipak dogodilo.

Upravo su Talijani preventivne preglede sportaša digli na najvišu razinu i služe nam svima kao primjer kardiovaskularnog nadzora kod sportaša. Nažalost, vidimo kako slični slučajevi nisu rijetkost i u drugim razvijenim zemljama”, objasnio je.

“Inzistirali smo da na utakmicama obavezni budu defibrilatori, nije prošlo”

Nastavio je kako je ljudsko tijelo, pa tako i srce dinamičan sustav, podložan svakodnevnim utjecajima, kako pozitivnim (zdrav način života, tjelesna aktivnost, sportski treninzi…), tako i negativnim (neprimjerena opterećenja prevelikog intenziteta, vrste i učestalosti, virusne i bakterijske infekcije).

“Ne možemo od jednog, pa i opširnog pregleda očekivati potpunu zaštitu i sigurnost u nekom narednom duljem periodu.

Preporuka Hrvatskog društva za sportsku medicinu je da svaki sportaš koji je iz nekog zdravstvenog razloga tjedan, dva ili dulje izbivao s treninga treba prethodno obaviti liječnički pregled prije povratka na treninge, a ne čekati istek prethodnog ‘uvjerenja’ koje mu garantira valjanost za natjecanje”, objasnio je.

Govori kako su iz Hrvatskog društva za sportsku medicinu inzistirali na unošenju u Zakon o sportu obaveze kako svaki sportski objekt i dvorana, gdje se održavaju sportski treninzi i natjecanja, trebaju imati osigurane automatske defibrilatore.

“Iste imaju danas na aerodromima, pa i shopping centrima, inzistirali smo i na obavezi izobrazbe sportskih djelatnika. No ova dva prijedloga Hrvatskog društva za sportsku medicinu u javnoj raspravi prilikom donošenja trenutnog Zakona o sportu nažalost nisu usvojena”, objasnio je.

Primorac: Postojeća cijena nije dostatna za sve pretrage

Primorac nam govori kako posebno za sportaše koji dolaze iz sportova poput boksa ili automobilizma zbog specifičnosti se detaljno trebaju utvrditi sve moguće kontraindikacije, odnosno da zahtjevi tog sporta budu usklađeni sa zdravstvenim stanjem kandidata. Dodaje da se kod takvih sportaša trebaju raditi dodatni pregledi poput oftalmoloških, ORL-a, stomatološkog pregleda, itd.

“Pregledi koji počinju u dječjoj dobi imaju ključnu ulogu u kontinuiranom praćenju mladih sportaša te sagledavanju svih rizičnih čimbenika koji se mogu mijenjati s vremenom, a koji mogu biti razlogom indiciranja dodatnih pretraga.

To je još jedan od razloga zašto su sistematski liječnički pregledi obavezni za svako dijete koje se želi baviti sportom, a o tome koliko su preventivni pregledi sportaša značajni za njihovo zdravlje najbolje govori podatak da ih je čak zakon propisao, konkretno Zakon o sportu”, navodi Primorac.

Iznio je svoje mišljenje kako poboljšati te preglede, što novo uvesti.

“Postojeći Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti definira uvjete o prostoru, djelatnicima i medicinskoj opremi te tko može obavljati djelatnost preventivnih pregleda sportaša.

U Zakonu o sportu se ističe da se način obavljanja zdravstvenog pregleda, specijalnost liječnika koji obavljaju zdravstveni pregled, rok, vrstu i opseg pregleda sportaša za pojedini sport, učenika i studenata koji sudjeluju u natjecanjima u sustavu školskog i akademskog sporta te organizaciju medicinske pomoći u sportu pravilnikom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za zdravstvo, uz prethodnu suglasnost čelnika tijela državne uprave nadležnog za sport.

Prema spoznajama koje imam taj Pravilnik još nije donesen. Stoga, upravo sad je prilika da se jasno definira koncept preventivnih sportskih pregleda, u njega integriraju rezultati najnovijih znanstvenih spoznaja poput onih vezanih uz genetiku te u cijelosti poštuju smjernice stručnih društava.

Podjednako je važno da se objektivizira stvarna cijena preventivnih pregleda sportaša, jer prema mišljenju kolega specijalista medicine rada i sportske medicine postojeća cijena koju plaća ili subvencionira lokalna zajednica nije dostatna za pokriti troškove cjelovitog preventivnog pregleda sportaša”, govori.

Kako otkriti bolesti?

Je li moguće otkriti koje su predispozicije za iznenadnu smrt sportaša? Može se to spriječiti?

“O važnosti preventivnih pregleda za sve mlade sportaše govori podatak da su studije u SAD-u i Francuskoj utvrdile da mlada osoba koja se bavi sportom ima 3.7 – 4.5 puta veći rizik od iznenadne srčane smrti od mlade osobe iste dobi koja se ne bavi sportom.

Znanstveni časopis Current Cardiology Reports 2021. godine je objavio rad koji dodatno ističe golemu ulogu preventivnih pregleda i u kojem je istaknuto da su čak u 74 posto svih slučajeva, prije iznenadne srčane smrti u sportaša, bili prisutni kardiološki i nekardiološki simptomi.

Najčešći simptomi na koje se pacijenti žale uključuju gubitak svijesti, bol u prsima, palpitacije i vrtoglavicu. Sve to govori o iznimnoj važnosti preventivnih sistematskih pregleda.

Uz sve to, dvije najutjecajnije svjetske kardiološke organizacije, American Heart Association i European Society of Cardiology, snažno podržavaju uvođenje preventivnih pregleda sportaša kao strategije za rano otkrivanje ‘tihih’ srčanih bolesti, a ako postoji indikacija, sistematski pregledi sportaša moraju uključiti kompletnu kardiološku obradu (elektrokardiogram – EKG, u mirovanju i nakon opterećenja, ergometriju, UZ srca, Holter EKG), čime se značajno povećava osjetljivost preventivnog pregleda.

Iskustva pokazuju da što se tiče sportaša koji su ušli u profesionalne vode, kod njih se vrlo često rutinski provode pretrage poput ergometrije, spirometrije, ultrazvuka srca, a sve više postaje standard da se na indikaciju kardiologa radi magnetska rezonancija srca.

Kad je riječ o preventivnoj ulozi genetike, posebice u sportaša s određenim rizikom, a na što je stavljen naglasak u našem projektu, sjajno je vidjeti da i drugi idu našim stopama, a odnedavno je i Belgijsko kardiološko društvo među preventivne mjere u prevenciji iznenadne srčane smrti uključilo i genetičko testiranje”, objasnio je.

Hrvatski projekt prevenira iznenadnu smrt sportaša

Kad spominje “naš projekt”, Primorac ustvari misli na projekt prevencije iznenadne srčane smrti u sportaša koji su pokrenuli Specijalna bolnica Sv. Katarina i Hrvatski nogometni savez.

“U projektu su sudjelovali vodeći hrvatski i američki genetičari te vodeći kardiolozi Hrvatske i Njemačke. On je bio pionirski na razini svijeta i s njim je upoznato vodstvo UEFA-e i FIFA-e. Naš projekt prvi put u sustavni probir sportaša iz rizičnih skupina uvedi sustav za genetičku analizu – engleski multi-gene panel testing – koji istodobno analizira 294 gena te pripadajuće mutacije povezane sa stanjima koja mogu dovesti do iznenadne srčane smrti sportaša.

Naime, utvrđeno je da u određenog broja sportaša koji dožive kardiovaskularni incident, EKG bio uredan i danas genetika predstavlja jedini način da se takva stanja preduhitre i pravovremeno otkriju.

Sukladno našim uputstvima, vodstvo Hrvatskog nogometnog saveza je u dva navrata, od lipnja 2019. liječnicima svih hrvatskih reprezentacija te liječnicima svih nogometnih klubova Prve, Druge i Treće HNL, te Prve i Druge HNLŽ i Prve i Druge HMNL poslao dopis u kojem se traži da se nogometaši iz rizičnih skupina obavezno podvrgnu detaljnom sistematskom pregledu s naglaskom na kardiološki pregled.

Uz to im je sugerirano da se njima napravi navedena analiza 294 gena zajedno s pripadajućim mutacijama povezanim sa stanjima koja mogu dovesti do iznenadne srčane smrti”, govori.

Cilj je da se pregledaju svi koji imaju specifične kardiovaskularne nalaze

Je li moguće da ga se u nekom smislu može šire primijeniti, recimo na ove masovne preglede koje spominjemo?

“Projekt koji smo inicirali s HNS-om je predvidio da se svi nogometaši koji imaju pozitivnu osobnu ili obiteljsku anamnezu, svi oni koji imaju specifične kardiovaskularne nalaze, nogometaši s ranijim epizodama slabosti te pretjeranog umora koji nije u skladu s naporom, nogometaši s vrtoglavicama i nerazjašnjenim gubitkom svijesti i bolovima u prsima pri naporu, drugim riječima svi oni koji pripadaju tzv. rizičnim skupinama pravovremeno pozovu na pregled.

Nakon što se pozovu na pregled nadležnog liječnika, cilj bi bio da im se napravi detaljan kardiološki pregled te istodobna analiza 294 gena zajedno s pripadajućim mutacijama povezanim sa stanjima koja mogu dovesti do iznenadne srčane smrti.

Među tim stanjima su svakako poremećaji aktivnosti ionskih kanala srca poput Brugada sindroma, prirođenog dugog QT sindroma, prirođenog kratkog QT sindroma te prirođenih strukturnih promjena srca poput hipertrofične kardiomiopatije, ali i u određenom broju slučajeva i nasljednih bolesti vezivnog tkiva poput Marfanova sindroma.

Nedavno sam o cijelom konceptu prevencije iznenadne srčane smrti u sportaša govorio na sjajnom skupu Zdravstveni pregledi sportaša koji je organizirao Hrvatski olimpijski odbor i još jednom pojasnio cijeli koncept”, navodi Primorac.

Ivančev: Rijetko čujem komentare oko intenziteta treninga

S Ivančevim smo se dotaknuli teme intenziteta treninga.

“Kada se tragični incidenti dogode, javnost i mediji postavljaju pitanje i usmjeravaju ga prema liječnicima. Rijetko se susrećem s komentarima u smjeru intenziteta treninga, učestalosti natjecanja koji su danas sve opsežniji. U mlađim dobnim skupinama zbog gustog rasporeda igraju se na turnirima i po tri utakmice dnevno.

Mi danas imamo i daleko veću učestalost teških nekontaktnih ozljeda u sve mlađoj populaciji sportaša. Do prije 15 godina ozljede prednjeg križnog ligamenta koljena bile su relativno rijetke i to isključivo u starijoj sportskoj populaciji, a danas ih imamo daleko češće, već u 14-godišnjih odbojkašica, košarkaša, rukometaša, nogometaša…

Nitko se ne pita gdje je tu problem, je li baš svako dijete za toliki intenzitet napora, a da prethodno nije pripremljeno za to, u smislu otklanjanja čimbenika rizika. Izgledat će vam čudno nakon svega rečenog, ali smatram kako i djeca sportaši veći dio dana žive jedan vrlo pasivan život.

Sjede, leže satima, onda ih mi strpamo u automobil, izbacimo ispred stadiona, dvorane, tamo oni vrlo intenzivno trče, skaču sat-dva, nakon toga ih ponovo automobilom dočekamo, odvezemo na ponovno sjedenje i ležanje do novoga treninga ili natjecanja.

Neprimjerenu prehranu neću ovom prilikom niti spominjati. U svemu ovome mi se zanosimo kako djeca zdravo žive, bave se sportom i sve je u najboljem redu. Često čujem roditelje koji za dijete sportaša kažu ”neka trenira, samo da mi nije na ulici”‘, dodaje.

“Cijela zajednica treba sudjelovati u navedenom problemu”

Ističe još jedan bitan aspekt priče.

“Uloga javnosti, medija, osobito državnih institucija je u ovome sveukupnom problemu vrlo bitna. No bojim se da je nedovoljna i krivo usmjerena, ali to je tema za neku drugu raspravu. Sjetio sam se jednog od mnogih pametnih predavanja i izjava našeg uvaženog znanstvenika Korada Korlevića koju bih sada iskoristio kao potvrdu svojih razmišljanja:

Stadione i sportske dvorane nazivamo borilištima i arenama, sportsko nadmetanje nazivamo borbom do posljednje kapi krvi i onda se zgražamo i ostajemo zatečeni smrtnim tragedijama, pri čemu prozivamo i optužujemo liječnike. Povijesno gledajući, arene i slična ‘borilišta’ jesu bili mjesta gdje se svakodnevno ginulo i prolijevala krv.

Liječnici ne bježe od svoga dijela odgovornosti, no cjelokupna zajednica ima obavezu sudjelovati u navedenom problemu, gdje ćemo zajedno pomoći da sport i tjelesna aktivnost budu izvori zadovoljstva i zdravlja, a ne problema i tragedija”, zaključio je Ivančev.