Danas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen na Kristovo uskrsnuće diljem zemlje slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi., piše HRT
Nadbiskup Bozanić predvodi misno slavlje kod zagrebačke katedrale
10:10
U bogoslužnom prostoru kod zagrebačke katedrale počelo je misno slavlje koje predvodi nadbiskup Josip Bozanić.
Na uskrsnoj je misi i državni vrh, predvođen premijerom Andrejom Plenkovićem.
Papa na uskrsnoj misi pred desecima tisuća vjernika
10:01
Deseci tisuća katolika okupili su se na Trgu svetog Petra u Vatikanu, gdje uskrsnu misu služi papa Franjo. Nakon tradicionalnog misnog slavlja na najveći blagdan Katoličke crkve – Sveti Otac iz središnje lože bazilike sv. Petra upućuje tradicionalni blagoslov “Urbi et Orbi” – gradu i svijetu.
86-godišnji poglavar Katoličke crkve vratio se papinskim dužnostima nakon trodnevnog boravka u bolnici zbog bronhitisa. Iako je u petak, prvi put u deset godina pontifikata propustio Križni put u Rimu, sinoć je papa Franjo predvodio vazmeno bdjenje.
Varaždin: Mnoštvo je vjernika sudjelovalo na jutrošnjem misnom slavlju
08:05
Mnoštvo je vjernika sudjelovalo na jutrošnjem misnom slavlju u varaždinskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Građani su nosili uskrsne košarice na blagoslov, kako bi hranu poslije podijelili s obitelji.
Jutarnja misa u Katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću
08:02
Mnoštvo vjernika pohodilo je jutarnju misu u Katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću noseći Uskrsne košarice na blagoslov.
Na Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdjenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguju šunka, često domaći kruh te slastice.
Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdjenje, a mnogi smatraju da je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.
Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjećala Isusove posljednje večere, što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda. Veliki petak bio je spomendan Isusove muke i smrti. Na taj dan nisu se služile mise, nego se obilježava Muka Gospodnja. Velika subota bila je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdjenje.
Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanska jela i kolači te njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa samo su dio pučkih uskrsnih običaja.
Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu, gdje ju svećenik blagoslivlja, a zatim vjernici odlaze kući na uskrsni objed i slavlje. Tradicijska uskrsna jela su pinca, sirnica, različite uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr.
Djeca za Uskrs igraju tradicijske igre u koje su uključene pisanice, poput tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće i sl. U igri tuckanja jajima uzme se jaje i izabere protivnik. Jaja se tuckaju vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje ostane cijelo i on nastavlja igru. Pisanica pobjednica je ona koja ostane cijela nakon završenog kruga tuckanja.
Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs može biti samo unutar toga vremena.
