Ustavni sud odlučivao je o ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama. Slijedi li nam prekrajanje izbornih jedinica već za iduće parlamentarne izbore?

Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, pojašnjava odluku suda o ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama. 

“Ustavni sud je pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama te isti ukinuo. Prestaje važiti 1. listopada ove godine”, rekao je Šeparović na početku., javlja dnevnik.hr

Cijelu odluku Ustavnog suda možete pročitati OVDJE. 

Na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori Ustavni sud upozorio je još 2010. godine, jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. No, politika nije poduzimala ništa.

Podsjetio je kako je Ustavni sud već zatražio da se izmjenama Zakon dopuni i propišu pravila delimitacije kako bi se odredile granice izbornih jedinica. 

“Granice se trebaju što više podudarati s upravno-teritorijalnih jedinica”, rekao je. 

Kazao je da se istim zakonom ne određuje broj zakona koji se bira u svakoj izbornoj jedinici kao ni ostale elemente koji bi mogli utjecati na izbore: zakon o registru birača, zakon o prebivalištu…

Ustavni sud je naglasio da Ustav ne postavlja niti kakav će biti izborni sustav kao ni tipove izbornih jedinica, veličinu i broj zastupnika. 

“Ustav zahtjeva samo da se biračima osigura jednako biračko pravo”, kazao je Šeparović.  

Ovaj put Ustavni sud je odlučio preskočiti Sabor i sam ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, rekao je Šeparović, jer nije preporuke suda ispoštovao ni do sada niti poduzeo korake kako bi osigurao provedbu jamstva iz čl. 45 Ustava.  

Istaknuo je kako je prisutno dugotrajno povećanje jaza između broja birača u pojedinim izbornim jedinicama koje utječu na težinu galsa. 

U sva tri ciklusa prisutna su velika odstupanja broja birača od pet posto, dodao je. 

U prosincu prošle godine Ustavni sud zatražio je podatke iz registra birača koji su kazali na urušavanje prava glasa u izbornim jedinicama. 

“Trećina biračkog prava je umanjena za preko 30 posto u dvije izborne jedinice; recimo u 7. izbornoj jedinici ima 30 posto manju težinu od 4. izborne jedinice. U četvrtoj izbornoj jedinici je težina biračkog glasa bila gotovo 30 posto veća nego u 9. izbornoj jedinici,” pojasnio je Šeparović. 

3,6 milijuna birača bilo je u registru, a prebivalište je imalo 3,8 milijuna građana, što bi ispalo da 90 posto građana ima pravo glasa. 

Kazao je da takve broje izazivaju sumnju u izbore i konačni ishod izbornog postupka. 

Ustavni sud rekao je da sadašnji sustav odstupa od načela jednakog biračkog prava i jednake težine glasa.  

“Hrvatski sabor dužan je donijeti novi zakon do 1. listopada ove godine. Odluka je donesena većinom glasova uz protivljenje suca Miroslava Šumanovića”, dodao je Šeparović. 

Premijer Andrej Plenković ocijenio je nedavno kako glas svakog birača mora imati bar približno istu težinu. 

“Izbori su za godinu i pol, ima više nego dovoljno vremena. Imamo tim ljudi koji se bave tom temom unutar HDZ-a i kad to bude spremno onda će Vlada, na razini i u konzultaciji s partnerima, predložiti određene izmjene”, rekao je.