Što donosi prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama? Hoće li omogućiti privatizaciju obale od strane velikih korporacija? Je li to zakon opasnih namjera, kao što tvrdi oporba, ili se, pak, njime uvodi red u pomorsko dobro? O tome su U mreži Prvog govorile ravnateljica Uprave pomorstva u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Nina Perko, saborska zastupnica iz Kluba HSS-a i Radničke fronte Katarina Peović te Vladimira Mascarell iz Inicijative “Javno je dobro”.
Perko je naglasila da je Ministarstvo pripremalo taj Zakon u sklopu velike radne skupine koju su činili stručnjaci iz različitih grana, i prava i specijaliziranih znanja o određenim materijama koje Zakon uređuje.
– Tako smo u radnoj grupi imali i stručnjake s Pravnog fakulteta, stručnjake s Građevinskog fakulteta, predstavnike tijela državne uprave, Državno odvjetništvo i, naravno, udruge, inicijative, rast građana duž cijelog Jadrana. Prvenstveni cilj koji smo si postavili već na prvom sastanku, a koji je takav u zakonu, je da pomorsko dobro ostane opće dobro. To je jedino opće dobro u Republici Hrvatskoj. To znači da nitko nije vlasnik tog pojasa koji čine unutarnje morske vode i teritorijalno more te dio obale od crte srednjih, viših, visokih voda, najmanje 6 metara. Znači, ovim zakonom se uređuje način upravljanja, a, najvažnije, način zaštite jer, kao što se u tekstu u osnovnim odredbama propisuje, želimo da pomorsko dobro ostane sačuvano za generacije koje dolaze, rekla je.
Peović smatra da Zakon polazi od “potpuno pogrešnih pretpostavki”.
– Imate u uvodu Zakona da će uspostaviti brži i uspješniji gospodarski razvitak Hrvatske. To se sigurno neće dogoditi, tako da se ne rješavaju problemi koji su na terenu, već se otvaraju nove kategorije, kao što su razlika između prirodnih i uređenih plaža, kao da uređene plaže nisu prirodne, pa se onda između uređenih plaža opet radi kategorizacija – razlikovanje javne plaže od plaže koja je neka funkcionalna cjelina s hotelom, resortom ili kampom. I, naravno, plaže za posebnu namjenu koje otvaraju mogućnost golemog zdravstvenog turizma koji već postoji na obali, koji će biti zatvoren. No ta kategorija hotelskih plaža, plaža koje su vezane uz kampove i resorte su financijeri već prepoznali kao mogućnost da svojim kupcima novih vila garantiraju da će imati svoju privatnu plažu ili prostor koji će biti samo njihov. E sad Ministarstvo će reći – neće biti više ograda i možda neće biti više ograda, ali ako koncesionar može dizati tužbe protiv privatnih osoba za ometanje privatnog posjeda, ono što smo dosad gledali u američkom filmovima, onda de facto imamo stvarno ono što je Aqua resort na Ugljanu dobro i iskreno objasnio, jer zakone bolje čitam od investitora nego od naših predstavnika, on garantira bogatim kupcima vila da će imati rezervirani prostor. Na koji način, to je stvar rasprave, ali ovaj zakon to otvara – privatizaciju plaža, istaknula je.
Mascarell je rekla da je dio prijedloga inicijative za javno dobro prihvaćen.
– Ali s većinom prijedloga su krenuli manipulirati umjesto da su ih uvažili. Naprosto su ih odbili, ali su unijeli neke druge promjene kojima su pokušali zaobići to što smo mi uočili. Većina stvari se odnosi na to da opće dobro pretvaraju u javno dobro i dodjeljuju stvarna prava, odnosno stavljaju ga u neke vlasničke odnose, posredno ili neposredno, skriveno, naglasila je.
