”Bilo bi važno da Hrvatska uđe u Schengen već za francuskog predsjedanja EU-om”, istaknula je Metsola Javlja GLAS SLAVONIJE

Hrvatsku bi brzo trebalo primiti u šengenski prostor, već za francuskog predsjedanja, a bilo kakva blokada bila bi sramotna, izjavila je Hini predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, rekavši da ni jedna država članica ne bi trebala blokirati Hrvatsku.

“Tu ću vam odgovoriti kao političarka. Umorna sam od razgovora sa zemljama koje su potrošile godine pokušavajući ispuniti kriterije i onda kad ih ispune, izostane politička odluka. Mislim da bi bilo sramotno da se ne poduzme taj idući korak”, kazala je šefica EP-a. Smatra kako bi bilo važno da se to dogodi već za aktualnog francuskog predsjedanja Unijom, do 30. lipnja ove godine. Metsola kaže da se države članice ne bi trebale “skrivati iza tehničkih razloga tamo gdje su politički razlozi motivi”.

Tiha diplomacija

“Ako mene pitate, za Hrvatsku bi trebala (odluka o primanju u Schengen) biti potpuna i brza”, dodala je. To se odnosilo prije svega na postizborne naznake iz Slovenije da bi tamošnja nova vlast ponovno mogla inzistirati na arbitraži, iako su je svojim postupcima “nepovratno korumpirali”.

Politologinja i komunikologinja s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Smiljana Leinert-Novosel kaže kako bi Hrvatskoj, naravno, puno više odgovaralo da je na vlasti u Sloveniji ostao Janez Janša, jer smo imali jako dobre odnose s tom zemljom u vrijeme njegove vlasti, i smatra da u tom slučaju ne bi bilo baš nikakvih problema. Sada, dodaje, na čelo tog ključnog resora dolazi Tanja Fajon, osoba koja je u više navrata upućivala, dapače i potencirala, na probleme koje hrvatska policija ima na granici sa BiH. “Mislim kako je moguće da ona potencira probleme i sada će pokušati zaustaviti naš pristup Schengenu. Ali ako se oslonimo na tihu diplomaciju ili ako se poštuje generalna želja da se zbog političkih razloga ne uskraćuje nekome pristup u šengenski prostor ako je odradio sve traženo, onda bi čak i Slovenija mogla biti za to, odnosno moglo bi se ne praviti probleme. Vjerujem da će to ovisiti o generalnoj situaciji u EU-u, upravo povezano s ovim o čemu je govorila i Metsola, da postoji tendencija da se ljude ne diskvalificira baš zato što se pojedina osoba našla u poziciji da to može. Ako su odrađene zadaće, bilo bi korektno, pogotovo u ovom trenutku za EU, da se takve zemlje uključuje u šengensku priču, posebice ako su zadovoljile sve kriterije”, ističe Leinert-Novosel.

Prema njezinim riječima, za to će biti bitna i tiha diplomacija, plus razvijanje ovakvih razmišljanja, poput Metsolinih, na općenitoj razini. Jer, ističe, to što je rekla predsjednica Europskog parlamenta, izuzetno je važno. Druga stepenica je, smatra, da to i oni koji tamo sjede prihvate kao zajednički stav i počnu se ponašati u skladu s tim. “Mislim da bi to ojačalo odnose unutar EU-a, da bi to bio korak naprijed”, smatra Leinert-Novosel.

EP je rezolucijom pozvao na sazivanje konvencije o izmjeni Ugovora o EU-u, što podržavaju francuski predsjednik Emmanuel Macron i predsjednica Europske komsije Ursula von der Leyen pozivajući se na građane koji su u sklopu Konferencije o budućnosti Europe zatražili ukidanje prava veta u vanjskoj i sigurnosnoj politici, raspisivanje referenduma na europskoj razini i izravni izbor EK. Skupina od 13 država EU-a, među kojima je i Hrvatska, ne podržava prijedlog promjene Ugovora, što se očituje i u zajedničkom non-paperu, a što je dan prije obrazložio i hrvatski premijer Andrej Plenković rekavši kako se “mora zajednički precizno vidjeti koja su to područja u kojima bi eventualno bile potrebne promjene”.

Politička zajednica

Te države smatraju kako su i odgovor na COVID i rusku agresiju dokazali da EU može i unutar sadašnjih ugovora uspješno upravljati krizama. Metsola ističe kako je EP zaslužan za pokretanje rasprave o konvenciji te da tu ideju, da nije bilo rezolucije, ne bi podržale druge institucije EU-a. I ona smatra kako je Ugovor o EU-u potrebno mijenjati samo u nekim područjima, a u drugima, poput migracija, već postoje “dostupni alati”, koje se ne koristi. Smatra kako će pregovori o pitanjima poput prava veta biti teški te da treba biti “vrlo otvoren prema svim opcijama na stolu”.

Podsjetimo, Macron je rekao kako je jasno da se ugovori moraju revidirati te da je jedan od načina za to sazivanje konvencije o promjeni Ugovora o EU-u i stvaranje “Europske političke zajednice”. “Ako postoji mogućnost ići korak po korak prema budućoj integraciji prije nego što imamo punopravno članstvo, to će EP podržati. Mislim da je to više pitanje kako nešto radimo nego pitanje datuma”, kaže Metsola.

“Mi smo se tu, kao i većina tih drugih zemalja, postavili kao mala država koja želi biti super sigurna da joj se ništa već dosegnuto, od sada pa nadalje, neće smanjiti, odnosno suziti. Koja zapravo želi testirati sigurnost svoje pozicije i koja, možda čak i s razlogom, želi da se o tome i dodatno raspravi. Ili da se i prethodno trebalo o tome razgovarati. Problem je što male zemlje sebe potencijalno vide u lošijoj poziciji nego što je danas. To je poanta. Dakle, treba komunicirati s njima na način da ih razuvjerite ili objasnite kako ste to zamislili, kako ne bi imale taj strah. To je ono što se tu meni nameće kao ključno”, zaključuje Leinert-Novosel.

Dijana Pavlović

Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA