Europska komisija 21. travnja je poslala dokument Ministarstvu poljoprivrede u kojem na pedesetak stranica kritizira hrvatski Strateški plan za poljoprivredu za razdoblje od 2023. do 2027., ali i otkriva prave razloge najavljene korekcije sredstava koje Hrvatska dobiva od Europske unije za izravna plaćanja. U svom pismu Ministarstvu poljoprivrede Europska komisija navodi sljedeće:
“Na temelju informacija iznesenih u Planu i uzimajući u obzir važnost utvrđenih potreba, Komisija smatra da bi se ambicija u pogledu pravednijeg, učinkovitijeg i djelotvornijeg usmjeravanja raspodjele izravnih plaćanja mogla dodatno povećati, posebno u pogledu usmjeravanja poboljšanjem strukture odabrane za preraspodjelu plaćanja. Hrvatsku se stoga poziva preispitati svoju strategiju preraspodjele i dopuniti dosad zaprimljena objašnjenja, ponajprije kvantitativnom analizom kombiniranih učinaka svih predloženih alata za preraspodjelu. To će Komisiji omogućiti da u potpunosti procijeni rješava li se Planom na dovoljan način cilj pravednije raspodjele te učinkovitijeg i djelotvornijeg usmjeravanja izravnih plaćanja.”, piše NACIONAL
Ono što Europska komisija zamjera Hrvatskoj jest činjenica da još nije uveden tzv. linearni ili “flat rate” način isplate izravnih poticaja nego se još uvijek koriste tzv. povijesna prava. Drugim riječima, danas u Hrvatskoj neki dobivaju izravne poticaje za proizvodnju koju već odavno nemaju pa stoga ne čudi da neki poljoprivrednici idu toliko daleko da je zovu legalnom pljačkom jer se primjerice milijunske potpore godinama isplaćuju čak i “stočarima bez stoke”. Ministrica Marija Vučković uoči posljednjih parlamentarnih izbora je najavila ukidanje ove prakse, a sve temeljem analize koju je za Ministarstvo poljoprivrede napravila Svjetska banka. Međutim, nakon te skupo plaćene analize, ministrica Vučković do danas ništa nije promijenila. Kao glavni razlog tomu se navodi lobiranje velikih, industrijskih poljoprivrednika poput braće Pivac kojima odgovara ovakav način izravnih plaćanja.
Koliko je taj sustav plaćanja apsurdan možda najbolje pokazuje podatak da od 170 tisuća registriranih poljoprivrednika, danas ta prava ostvaruje 18.758 poljoprivrednika, a njih 1919 više nema ni stoku ni proizvodnju. Bez obzira na to, oni i dalje primaju veću potporu od prosječne (169 eura), koja kod nekih, doduše sa stokom, doseže gotovo 6000 eura po hektaru. Ranije je postojao uvjet da zadrže barem 50 posto povijesne proizvodnje, da bi im se isplatila prava veće vrijednosti, ali on je ukinut 2015., pa danas ne moraju imati ni jednu kravu u svojim štalama, a i dalje legalno primaju veću potporu od ostalih. Tragikomičnost cijelog sustava izravnih potpora dodatno potvrđuje i podatak da najveći novac dobivaju tzv. veliki poljoprivredni igrači dok su mali poljoprivrednici u podređenom položaju. Podaci za 2020. govore da je oko pola novca iz fonda za izravna plaćanja otišlo na samo 6,5 posto najvećih tvrtki. To znači da 20 poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj prima u prosjeku 546 puta veće potpore od prosječnog PG-a, a da gotovo 70.000 njih ne prima nikakve potpore premda su upisani u upisnik. Ove brojke možda i najbolje opisuju zašto je Europska komisija ‘potopila’ hrvatski Strateški plan za poljoprivredu i zašto je u Hrvatskoj svakim danom sve manje malih poljoprivrednika.
