Na razini EU-a godišnja stopa inflacije iznosila je u ožujku 7,8 posto, što je njezina najviša razina od 2001. godine. U veljači je iznosila 6,2 posto. U Hrvatskoj je stopa inflacije iznosila u ožujku 7,3 posto, što je njezina najveća vrijednost od srpnja 2008. U veljači su cijene porasle za 6,3 posto, a u ožujku prošle godine za 1,6 posto. Javlja GLAS SLAVONIJE
Ekonomski stručnjaci oprezni su u prognozama kada bi mogao nastupiti vrhunac inflacije, a smanjene prognoze rasta za hrvatsko gospodarstvo ocjenjuju očekivanima.
Novi šok
“Vrlo je osjetljivo iznositi ekonomske prognoze u uvjetima u kojima se sada nalazi svjetsko, a samim tim i hrvatsko gospodarstvo. Situacija koju trenutačno imamo zbog rata u Ukrajini u ekonomskoj teoriji promatra se kao situacija tzv. vanjskog šoka, odnosno događaja koji nije uvjetovan ekonomskim čimbenicima, ali ima znatan utjecaj na ekonomiju”, ističe Boris Crnković, dekan osječkog Ekonomskog fakulteta. “U trenutku kada se gospodarstvo počelo oporavljati od prethodnog vanjskog šoka izazvanog pandemijom koronavirusa, dogodio se novi šok, za koji sada još uvijek ne možemo pretpostaviti u kojem će se smjeru razvijati, o čemu ovisi i razvoj gospodarske situacije. Ono što je sada jasno je da je rat u Ukrajini i sve njegove posljedice, a tu prije svega mislim na sankcije Rusiji, izazvao znatne poremećaje u svjetskom, ali ponajviše europskom, a samim time i hrvatskom gospodarstvu. Rusija i Ukrajina zajedno čine oko dva posto i svjetske trgovinske razmjene i svjetskog BDP-a i samo njihovo djelomično isključivanje iz globalnih ekonomskih tokova zbog ratnih aktivnosti i sankcija, sigurno će utjecati na usporavanje globalnog gospodarstva. Uz to, i Rusija i Ukrajina su među glavnim izvoznicima brojnih sirovina (čelik i ostali metali), energenata (nafta i plin), poljoprivrednih proizvoda (pšenica, kukuruz, suncokret) i umjetnih gnojiva čije su cijene zbog rata znatno porasle, što će imati velike posljedice na gospodarstvo. Nadalje, opća nesigurnost i neizvjesnost koja je izazvana ratnim zbivanjima znatno će utjecati i na dodatno usporavanje ekonomskih aktivnosti”, navodi Crnković. Dodaje kako je, ako hrvatsko gospodarstvo stavimo u takav globalni kontekst, jasno da su promijenjene i bitno umanjene prognoze utemeljene i realne. “Prošlu smo godinu završili s iznimno visokim rastom. Uzrok takvom rezultatu bio je snažan oporavak gospodarstava zemalja u koje izvozimo naše proizvode, snažni oporavak osobne potrošnje koja je bila znatno suspregnuta u vrijeme pandemije kao i iznimno dobar rezultat turističke sezone. Ključni izazov ove godine svakako je pojava inflacije koja će znatno utjecati i na osobnu potrošnju, ali i na financijski rezultat turističke sezone. Kada je u pitanju osobna potrošnja, jasno je da realni raspoloživi dohodak zbog inflacije biva manji jer plaće ne prate rast cijena ili će ga pratiti s nekim odmakom. Smanjenje realnog dohotka izazvat će usporavanje osobne potrošnje, što će posljedično imati utjecaj i na usporavanje gospodarstva. Kada je u pitanju turistička sezona, ponovno ćemo kao automobilima dostupna destinacija i ove godine ostvariti izvrsne rezultate u smislu broja dolazaka, ali zasigurno će financijski rezultati biti lošiji, jer će i turisti manje trošiti zbog smanjivanja njihovih realnih dohodaka izazvanih inflacijom u svim nama turistički emitivnim zemljama”, ističe dekan osječke Ekonomije.
Manja očekivanja
Prije svega inflacija je pokrenuta snažnim oporavkom gospodarstva nakon pandemije, velikim fiskalnim i monetarnim stimulansima koje su vlade i središnje banke koristile za očuvanje gospodarstva, poremećajima u globalnim lancima opskrbe i konačno rastom cijena energenata koji su potaknuli tzv. troškovnu komponentu inflacije. “Razlog zašto je inflacija sada relativno visoka je u činjenici da se istovremeno poklopilo više uzroka. Zasigurno će se gospodarstvo usporiti, što će djelovati na smanjenje agregatne potražnje, a samim time i inflacije. Središnje banke vrlo vjerojatno neće mijenjati politiku niskih kamatnih stopa i široko dostupnog novca jer to ne smiju zbog brojnih zemalja koje su prezadužene i koje ne bi mogle izdržati rast kamatnih stopa. Rast cijena energenata pak možemo promatrati kao jednokratni šok koji se neće dodatno pojačavati, tako da u budućnosti neće izazivati pritisak na dodatni rast cijena. Koji će od ovih trendova prevladati, pokazat će vrijeme, ali ipak vjerujem da već i ove godine, a svakako nagodinu, možemo očekivati smirivanje inflacije”, zaključuje Crnković.
Makroekonomist Velimir Srića kaže kako smatra da do kraja godine neće biti velikih promjena. Podsjeća da su i Hrvatska narodna banka te europske institucije i konzultantske kuće malo revidirale očekivanja od hrvatskog gospodarstva pa se i očekuje malo manji rast BDP-a. “To je jedan element koji utječe na ovo o čemu pričamo, dakle, malo će se stvari pogoršati. Drugi je efekti mjera koje je Vlada poduzela. Tu, kada sada gledate situaciju u Europi, imate loše primjere baltičkih zemalja, gdje Litva i Estonija imaju stopu inflacije oko 15 %, mi imamo 7,3 %, a europski prosjek bio je 7,8 %. Mi smo za sada relativno bolje prošli od prosjeka Europe. Mislim da su jako mudre mjere koje je Vlada donosila s obzirom na to da smo u posljednjoj godini prije prelaska na euro i da sada cijene jače divljaju u Hrvatskoj. Teško je zapravo predvidjeti bilo što zbog ovoga rata, primjerice koliko će on još trajati i utjecati na cijene energije te opskrbne lance i na neke činjenice koje svi znamo, a to je da je Rusija izvor energenata Europi, a Ukrajina izvor hrane, posebno pšenice. Rusija uz to proizvodi i umjetna gnojiva, pa će i to utjecati na porast cijena – rekao nam je Srića.
Igor Bošnjak
Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
