Je li Zaklada za razvoj civilnog društva promijenila način rada s korisnicima ili su neki drugi razlozi aktualne situacije koja korisnike, kojima je Zaklada provedbeno tijelo, tjera u očaj? Kašnjenje komentara na ZNS (Zahtjeva za nadoknadu sredstava na Europskom projektu), odbijanje istih zbog formalnih razloga, kašnjenje isplate novca zbog kašnjenja ZNS-a, teme su bile emisije Šesto čulo.
Zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za programe Europske unije Luka Bogdan, potvrđuje da je došlo do promjene u postupanju jer prošlogodišnja situacija u kojoj su na 1100 izvještaja imali 1800 nadopuna, nije bila održiva. Promjena ide u smjeru da organizacije koje predaju nepotpun izvještaj, koji nema kompletnu dokumentaciju, dobiva odbijanje zahtjeva i rok od sedam dana za popravak izvještaja.
– Prethodne su nadopune trajale strašno dugo, u prosjeku od 1800 nadopuna, svaka je trajala po sedam dana. Ako uzmete u obzir da se trenutno provodi 591 projekt onda to stvarno komplicira situaciju. Nadopune su često laganog oblika s nečim što je u početku prijave na natječaj bilo jasno propisano.
Nacionalna zaklada posredničko je tijelo druge razine poduzeću Sfera Visia koju je osnovala Udruga slijepih Zagreb. Izvršni direktor udruge Goran Tomašković kaže da je u prvih godinu dana nacionalna zaklada mogla biti primjer posredničkog tijela. U roku od 30 dana su stizali komentari, odgovorilo se u roku od tri dana, a ako je nešto nedostajalo, uz dobar sustav za postavljanje pitanja, djelatnici zaklade odgovarali su u roku od 24 sata.
– Zato nas je neugodno iznenadilo da zahtjev za nadoknadu sredstava sada traje skroz od siječnja, i dočekao je novi 6-ti ZNS. Problem je bila jedna potvrda mirovinskog što se moglo brzo riješiti. Ovako smo dugo čekali i nije bilo novca i ukupno se USZ-u skupilo oko 500 tisuća kuna. Ako se novac ne isplati, upitne su plaće zaposlenih u poduzeću već idući mjesec, nabava stoji i može biti upitna i likvidnost poduzeća.
Goran Jeras, upravitelj Zaklade za etično financiranje kaže kao su i oni u dosta teškoj situaciji, jer im projekt koji provode traje još nekoliko dana, do kraja travnja, a još nemaju finalni odgovor na čak tri ZNS-a.
– Oko 450 tisuća kuna zajedno kroz tri ZNS-a potražujemo, novac je potrošen, a još nije komentirano. Mi već duži period, oko 9 mjeseci, vodimo projekt bez ikakvog feetbacka, ne znamo jesu li prihvaćeni, koji su prihvaćeni, što treba korigirati. To je situacija koja potpuno onemogućava vođenje projekta. I tu nismo jedini, od drugih članova zadruge čuli smo puno stvari koje su nelogične i često neusklađene među raznim tijelima Nacionalne zaklade.
“Primjer primjedbe na ZNS: Trošak tri plaće uvjetno je prihvatljiv, jer nismo dostavili cjenik za javni prijevoz ZET-a. Riječ je o onih 360 kuna prijevoza. Prethodni ZNS-ovi su bili prihvaćeni i bez toga, uz to radi se o javno poznatom podatku. ”
Goran Jeras, Zaklada za etično financiranje
Luka Bogdan kaže da svaka organizacija koja nije zadovoljna načinom na koji je određeni trošak ocijenjen prihvatljivim ili neprihvatljivim ima mogućnost podnijeti prigovor.
– Trenutno u Nacionalnoj zakladi 60 ljudi radi na obradi izvještaja. Ne mogu reći da netko od kolega možda nešto nije pogriješio, ali zato imate sustav koji vas štiti. Sustav koji kaže, ako je nešto krivo napravljeno, podnesite prigovor i ispravit će se.
“Odjel podrške služi baš onima koji imaju nekakvih sumnji kad pripremaju zahtjev za nadoknadu sredstava. Mogu doći u Zakladu i netko će sjesti s njima, a sve kako bi se prevenirala situacija da vam je kasnije to odbijeno ili je uvjetno. ”
Luka Bogdan, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
Luka Bogdan još dodaje:
– Kad se stavljaju uvjetni troškovi, to su troškovi koji su potrošeni, ali za koje nije dostavljena propisana dokumentacija. Ako je omjer troškova koji bi trebali biti uvjetni preveliki, cijeli zahtjev se pošalje na doradu i dade se sedam dana da se to popravi. Smatram da je sedam dana primjeren rok. Od ukupno 90 projekata na društvenom poduzetništvu, trenutno kasnimo sa deset izvještaja i to je problem na kojem radimo i koji rješavamo. To kašnjenje koje je u prvom mjesecu ove godine u prosjeku bilo 60 do 70 dana, danas je prosječno 20 dana. Ali organizacije moraju stvarno odgovorno pripremiti taj izvještaj, pa da od 1000 izvještaja ne bude potrebno 1800 nadopuna.
Na to Tomašković dodaje.
– Nadopune koje se mogu u jednoj rečenici popraviti ili je potrebno poslati jedan dokument u jednom danu čine tu brojku velikom.
Goran Jeras na kraju poručuje.
– Kako je činjenica da zaklada radi na poboljšanju situacije, jer je održano nekoliko sastanaka i komunikacije u zadnjih nekoliko tjedana, ali tek nakon što su šest mjeseci bezuspješno tražili bilo kakav oblik direktnog kontakta mimo platforme. Dodaje i da, kao netko tko je radio i kao konzultant Europske komisije za sustav društvenog poduzetništvo i sudjelovao na programiranju natječaja komisije i drugih država, može reći da je naš sustav trenutno puno birokratskiji i kompliciraniji za provedbu korisnicima od drugih te da na tome treba raditi.
