Predlaže se formiranje EU fonda za sanaciju šteta radi ublažavanja efekta na poslovanje

Države koje su poslovno bile vezane uz gospodarstva Ukrajine i Rusije, već mjesec dana nakon ruske invazije počele su osjećati učinke rata te poslovne i tržišne poremećaje. Posebno je to izraženo u Europi, gdje su cijene energenata, nafte i plina prije svega, znatno utjecale na jačanje inflacije. Kako vrijeme bude protjecalo tako će i taj pritisak rasti zbog otežane opskrbe određenim sirovinama, ali i problema s transportom. Javlja GLAS SLAVONIJE

Usporen buking

Posebno je ugroženo poslovanje hrvatskih tvrtki u ove dvije zemlje u kojima zbog rata, ali i sankcija, prijeti gubitak ili zamrzavanje poslovanja. Hrvatska gospodarska komora napravila je pregled utjecaja ratnih djelovanja u Ukrajini i sankcija Europske unije prema Rusiji na hrvatsko gospodarsko u kojemu se pozornost obraća na poljoprivredu, turizam, IT sektor, prerađivačku industriju, energetiku…

Kada je riječ o trgovinskim odnosim na makrorazini, ne može se govoriti o izravnoj ovisnosti Hrvatske o uvozu i izvozu u Ukrajinu i Rusiju. Na EU tržištu može se očekivati manjak žitarica, uljarica, ulja, stočne hrane, komponenti za proizvodnju mineralnih gnojiva i općenito rast cijena hrane i inputa za proizvodnju hrane zbog poremećaja na ratom zahvaćenim područjima, uz očekivan negativan utjecaj rasta cijena energenata na dohodak u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ribarstvu i preradi. U Rusiju je 2021. iz Hrvatske izvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 45,7 milijuna eura, a u Ukrajinu 5,4 milijuna eura, što zajedno čini 1,9 posto ukupnog hrvatskog izvoza u segmentu hrane, uključujući duhan i prerađevine. Najviše se u Rusiju izvoze soja i proizvodi visokog stupnja prerade (umaci i ostalo), dok se u Ukrajinu najviše izvoze proizvodi na bazi žitarica (uključujući hranu za djecu), riblje prerađevine, duhan i prerađevine, proizvodi visokog stupnja prerade te sjemenski kukuruz. U suprotnom smjeru, iz Rusije je uvoz mali i u 2021. iznosio je svega 0,4 milijuna eura, a iz Ukrajine 6,3 milijuna eura, što je zajedno 0,2 posto ukupnog hrvatskog uvoza u segmentu hrane. U pregledu HGK navodi se kako se u segmentu turizma očekuje gubitak s tržišta Rusije i Ukrajine za otprilike 2 posto. Očekuje se potencijalni gubitak gostiju s dalekih tržišta koji će izbjegavati putovanja u Europu, no za sada nema većih otkazivanja putovanja, nego je prisutno samo usporavanje rezervacija, i to do 20 posto u odnosu na 2019.

Aktualna situacija u prerađivačkoj industriji izgledno će utjecati gubitkom dijela tržišta i najavljenih poslovnih ugovora. U metaloprerađivačkom sektoru europski kupci otkazali su narudžbe za svoje pogone u Rusiji, iako je proizvedeno već 98 posto, a otkazana je gradnja plovnog doka u Ukrajini. Zbog nestašica sirovina, cijene aluminija i drugih metala dosegnule su rekordne razine, dvostruko su produljeni rokovi isporuka sirovina i komponenti za proizvodnju, upitna je sigurnost opskrbe plinom za industrijske potrošače.

Kompenzacijske mjere

Hrvatska je u 2021. godini u Ukrajinu izvezla proizvoda od drva i namještaja u vrijednosti od 748 tisuća eura, što u ukupnom izvozu tih proizvoda čini tek 0,06 posto. U Rusiju je u istoj godini Hrvatska izvezla tih proizvoda u vrijednosti od 105 tisuća eura što u ukupnom izvozu tih proizvoda čini tek 0,01 posto. Ukupan uvoz proizvoda od drva i namještaja iz Rusije i Ukrajine u 2021. iznosio je 17,2 milijuna eura, a kompletna dobava tih proizvoda trenutačno stoji. Najvažniji su poluproizvodi za parketnu industriju (šperploče, lamele) te furniri, čime je izravno najviše pogođen podsektor drvno-prerađivačke industrije. Tvrtke koje su temeljene na sirovini iz te dvije države prisiljene su otkazati već ugovorene narudžbe kupcima, jer ih neće biti u mogućnosti isporučiti. Dio proizvođača parketa trenutačno se pokušava reorganizirati i diversificirati proizvodnju, no ti će procesi potrajati nekoliko mjeseci.

Trenutačno nije moguće procijeniti izravni i neizravni utjecaj rusko-ukrajinskog sukoba na rast cijena sirovina i drugih troškova, no prema preliminarnim informacijama očekuje se financijski utjecaj od oko 30 posto. Kada je riječ o energetici, upitna je sigurnost opskrbe, raste potražnja za električnom energijom i očekivani je rast cijene, a očekuje se rast cijene nafte i naftnih derivata na mediteranskom tržištu. U IT sektoru očekuje se priljev stručnjaka iz Ukrajine, no tvrtke iz ovog sektora skreću pozornost na to da su ukrajinske netoplaće veće nego u Hrvatskoj zbog manjih doprinosa i poreza na plaće u Ukrajini.

Hrvatske tvrtke, primarno izvoznici, predlažu uvođenje mjera koje bi pomogle u ublažavanju posljedica rata u Ukrajini i sankcija uvedenih Rusiji. Predlaže se pomoć u obliku EU fonda za sanaciju šteta. Vladi se predlaže razmatranje kompenzacijskih mjera koje bi ublažile utjecaj na hrvatsko gospodarstvo.

Tomislav Prusina Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA