Izbjeglička kriza zbog ruske agresije na Ukrajinu, koja još nije dosegnula svoj vrhunac, jedan je od tri glavna izazova za Europsku uniju koje je donio rat, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, prenosi HRT.

EU je suočen s tri glavna izazova koje je donio rat: energetska sigurnost, povećana izdvajanja za obranu i izbjeglička kriza, rekao je Božinović nakon izvanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova država članica EU-a posvećenog zbrinjavanju izbjeglica iz Ukrajine.

Do sada je u Europsku uniju iz Ukrajine došlo 3,8 milijuna ljudi, najveći dio u Poljsku zatim, u ostale susjedne zemlje, a još je oko šest do sedam milijuna ljudi interno raseljeno u Ukrajini, tako da je teško govoriti o konačnom broju izbjeglica koje će EU trebati zbrinuti.

Božinović kaže da je Hrvatska, u koju je do sada došlo oko 11 tisuća ukrajinskih izbjeglica, od samog početka uspostavila strukturirani sustav koji dobro funkcionira, što je vidljivo i iz činjenice da u Hrvatskoj nema slučajeva da izbjeglice spavaju po kolodvorima ili parkovima, što se može vidjeti u drugim članicama.

Hrvatska kao i druge članice računa na pomoć u zbrinjavanju izbjeglica iz europskog proračuna, ali ta su sredstva ograničena i sigurno će trebati iznaći dodatna sredstva.

Ovo nije regularna izbjeglička kriza, nego događaj bez presedana i nema segmenta društva koji neće morati dati svoj doprinos, a to uključuje i različite modele financiranja putem europskih fondova, kaže Božinović.

Hrvatska barata s izračunom da bi 25 eura dnevno po osobi bilo dovoljno za pokrivanje troškova.

– Hrvatska izbjegava govoriti o nekom maksimalnom broju izbjeglica koje bi bila spremna primiti iako je deklarirala da je spremna zbrinuti 20 tisuća ljudi. O konačnim brojevima odlučuju oni koji su pokrenuli rat, a njihove izjave ne daju razloga za optimizam, rekao je Božinović.

Istaknuo je da sustav koji je Hrvatska uspostavila dobro funkcionira, upućen je javni poziv svima koji mogu pomoći vezano za smještaj. Cilj je da se ti ljudi disperziraju po cijeloj Hrvatskoj, a ne da se grupiraju u nekoliko većih gradova.

Već je polovina od 11 tisuća koji su došli u Hrvatsku dobila iskaznice nositelja prava na privremenu zaštitu i oni će moći odmah početi raditi ako postoji interes poslodavaca.

To je naš interes, ali i interes izbjeglica jer je rad najbolja terapija, pogotovo u uvjetima izbjeglištva, kaže Božinović, dodajući da većinu izbjeglica čine žene i da je to pitanje usko povezano i sa zbrinjavanjem djece u školama i vrtićima.

“Svaka država ima neki svoj izračun”

– Na prošlom izvanrednom sastanku Vijeću ministara aktivirana je direktiva o privremenoj pomoći ukrajinskim građanima, prema kojoj, svi oni na cijelom teritoriju EU-a imaju pravo na stanovanje, zapošljavanje, zdravstvenu skrb, školovanje i malu financijsku nadoknadu oni koji nisu zaposleni. Za sada se to sve financira iz nacionalnih proračuna, ali treba uspostaviti jedan sustav financiranja i materijalne pomoći za one države koje su najviše izložene. Hrvatska ima, rekao je naš ministar, oko 11.000 ukrajinskih izbjeglica. Za sada se oni svi financiraju iz hrvatskog proračuna. Svaka država ima neki svoj izračun. Na sastanku se nije razgovaralo o detaljima. Hrvatski ministar je rekao da bi Hrvatskoj trebalo oko 25 eura po osobi, izjavila je za središnji Dnevnik HTV-a dopisnica iz Bruxellesa Jasna Paro.

Druga velika tema bila je putovanje i kretanje ukrajinskih izbjeglica unutar EU-a, dodala je.

– Komisija je izradila platformu solidarnosti koja bi između ostalog sadržavala i kartu smještajnih kapaciteta po državama i regijama koje bi onda mogle primiti ukrajinske izbjeglice tamo gdje ima više kapaciteta. Ovo je specifičan izbjeglički val u kojemu su uglavnom žene i djeca. Najčešće se zadržavaju u susjednim državama koje su im jezično bliske, istaknula je Paro.

– Broj ukrajinskih izbjeglica koji dolaze u Europsku uniju smanjuje se. Sada ih je oko 50 tisuća dnevno, dok ih je na vrhuncu bilo više od 200 tisuća. Ali moramo imati plan ako se situacija u Ukrajini pogorša. U svim članicama vlada pozitivno ozračje, pomažu jedna drugoj i prihvaćaju izbjeglice. Sada trebamo još bolju koordinaciju kako bismo pomogli onim članicama u koje stiže najviše izbjeglica i, naravno, izravno pomogli i njima, rekla je Ylva Johansson, europska povjerenica za unutarnje poslove, piše HRT.