Zagreb je iskoristio politički zamah u Bruxellesu kako bi zagovarao interese Hrvata u Bosni i Hercegovini (BiH) na summitu EU u četvrtak (25. ožujka).
Dok ruska invazija na Ukrajinu i vrtoglavi rast cijena energije dominiraju dnevnim redom sastanaka europskih čelnika u četvrtak i petak, Hrvatska koristi politički zamah da vrati dugotrajnu političku krizu u BiH na dnevni red EU.
“Godinama nije bilo takve formalne rasprave o situaciji u Bosni i Hercegovini”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković čelnicima EU dolaskom u Vijeće u četvrtak (25. ožujka).
Labave središnje institucije BiH drže Republiku Srpsku u kojoj dominiraju Srbi u neugodnom državnom savezu s drugim entitetom, bošnjačko-hrvatskom federacijom.
HDZ, najveća stranka bosanskohercegovačkih Hrvata, i njen čelnik Dragan Čović, koji unatoč tome što tvrdi da podržava većinu Hrvata, nije aktualni član tročlanog Predsjedništva zemlje koji predstavlja Bošnjake, Hrvate i Srbe, zagovara izbornu reformu u zemlji.
HDZ odbija odati priznanje dosadašnjem hrvatskom zastupniku u Predsjedništvu Željku Komšiću, navodeći da je izabran zahvaljujući glasovima Bošnjaka.
Budući da su opći izbori zakazani za listopad 2022., Hrvati su zabrinuti da bi mogli izgubiti dragocjena mjesta u državnim i federalnim parlamentima.
Čović i HDZ zatražili su reviziju izbornog zakona kako bi se ojačao položaj Hrvata na izborima u Federaciji, gdje Bošnjaci predstavljaju značajnu većinu.
EURACTIV shvaća da je posljednja runda pregovora u Sarajevu završila s malim napretkom po tom pitanju, s izbornom reformom koja je vjerojatno na ledu sve do nakon izbora, što je razljutilo Hrvate.
U pismu upućenom čelnicima hrvatskih i institucija EU-a, Čović je naveo da pokušaji da se Hrvati svode na “status nacionalne manjine” mogu dovesti do toga da etnička pripadnost poziva na “teritorijalni preustroj zemlje”.
Hrvatska želi “jedinstvenu poruku Vijeća svim političarima u BiH o potrebi brzog finaliziranja izborne reforme, uz eliminiranje svih oblika nejednakosti ili diskriminacije tri konstitutivna naroda i ostalih građana”, rekao je za EURACTIV jedan diplomat EU upoznat s ciljevima Zagreba. utrku na vrh.
Plenković, koji potječe iz hrvatskog HDZ-a, također je pronašao saveznike u Bruxellesu kako bi Bosnu stavio na dnevni red, posebno među svojom kršćanskom konzervativnom političkom obitelji Europske pučke stranke (EPP).
“Nedavne prijetnje Rusije Bosni i Hercegovini ne ostavljaju sumnju da je Putin spreman nastaviti svoju destruktivnu kampanju i na zapadnom Balkanu”, rekla je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola iz EPP-a tijekom svog kratkog pojavljivanja u prostoriji s čelnicima EU.
Međutim, jačanje logike zasnovane na etničkoj pripadnosti u zakonodavnim institucijama Bosne naišlo je na protivljenje u određenim rasponima europskog političkog spektra, posebno kod Zelenih.
“Vidimo poticaj hrvatskog premijera Plenkovića da dovede u pitanje legitimnost izbora, ali se iskreno nadam da će to biti snažno odbačeno od strane ostalih država članica”, rekla je zastupnica Zelenih Tineke Strik za EURACTIV.
Prema riječima nizozemskog političara, sporazum o izbornoj reformi koji je EU forsirao “bio je problematičan i učvrstio bi nedemokratski sustav glasovanja i moć za hrvatsku stranku HDZ u narednim godinama”.
Stoga mi je drago što su ovi razgovori propali i nadam se da će EU sada u potpunosti usredotočiti svoj angažman na omogućavanje održavanja demokratskih izbora u listopadu, dodala je.
Međutim, i za Bruxelles i za Washington, pravila postavljena Daytonskim sporazumom i dalje postavljaju scenu za diplomatski angažman sa zemljom.
“Sve što se sada događa u Bosni i Hercegovini mora se izglasati. Drugim riječima, mora biti prihvatljiv za vladajuće koalicije”, rekao je za EURACTIV visoki dužnosnik američke vlade.
“Moramo biti realni u pogledu onoga što želimo postići. Zato kažemo da je odgovor ograničena ustavna reforma i ograničena izborna reforma da bi barem bila u skladu s Europskom komisijom”, poručili su.
Kompas pokazuje na Dayton
Potez Hrvatske da stavi Bosnu na dnevni red Bruxellesa u drugoj polovici tjedna popraćen je zahtjevom u posljednjem trenutku da se ta zemlja spomene u novoj vojnoj strategiji EU-a, Strateškom kompasu, na sastanku veleposlanika EU u ponedjeljak.
Konačni tekst dokumenta sada uključuje eksplicitno spominjanje “tri konstitutivna naroda”, što odražava formulaciju kojom se Daytonski sporazum odnosi na tri glavne etničke skupine u zemlji, čime se učvršćuje ravnopravan status Hrvata u zemlji., piše EURACTIV
