Ruski pregovarač kaže da su na pola puta glede demilitarizacije * Zelenskij: Još držimo ključna područja. Javlja GLAS SLAVONIJE
Prazna dječja kolica nanizana su u petak na središnjem trgu u zapadnom ukrajinskom gradu Lavovu u spomen na više od stotinu djece poginule u ruskim napadima od početka invazije, 24. veljače. Gradske vlasti Lavova postavile su 109 dječjih kolica u redove, jedna za svako dijete ubijeno od početka rata. Grad Lavov pružio je utočište stotinama tisuća stanovnika izbjeglih iz naselja smještenih istočnije, koja su sada već tjednima izložena ruskim napadima. Prema UN-ovim podatcima, dosad je u ruskoj invaziji poginulo najmanje 816 civila, a 1333 su ih ranjena.
Traume izbjeglica
Ukrajina još drži ključna područja zemlje koja Rusija pokušava zauzeti, rekao je u petak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, dok traju višetjedni neprekidni ruski napadi. Zelenskij je kazao da stanovnici gradova pod opsadom ruskih snaga, poput Mariupolja na jugu, Harkiva na istoku i Černihiva na sjeveru, neće ostati napušteni. Od vojske do crkve, svi čine sve što mogu za ukrajinski narod, rekao je predsjednik i obećao: “Bit ćete slobodni.” Također je zahvalio američkom predsjedniku Joeu Bidenu na pomoći.
U međuvremenu, ima naznaka da je u bombardiranom kazalištu u opkoljenom ukrajinskom gradu Mariupolju možda bilo čak i više ljudi nego što se mislilo. Ukrajinski član parlamenta Serhij Taruta napisao je na Facebooku u petak ujutro da je najmanje 1300 ljudi možda bilo u zgradi kada je u srijedu bombardirana. Taruta je rekao da se tvrdnja temelji na pričama ljudi koji su bili u zgradi, a tada su napustili Mariupolj. Gradske vlasti do sada su pretpostavljale da se ondje sklonilo oko 1000 ljudi. Prema riječima ukrajinske zastupnice Olge Stefanišine, u četvrtak je iz kazališta spašeno oko 130 civila. Točan broj poginulih i ozlijeđenih i dalje se ne zna. Prema ukrajinskim izvorima, zgrada je u srijedu uništena ciljanim ruskim bombardiranjem. Rusija je za tešku eksploziju okrivila ukrajinsku nacionalističku postrojbu Azov.
Broj izbjeglica koji bježe od rata u Ukrajini usporio je posljednjih dana, ali bi mogao ponovno porasti ako se borbe prošire na zapad zemlje, rekao je u petak dužnosnik INHCR-a, UN-ove agencije za izbjeglice. Agencije UN-a navode da je 3,27 milijuna ljudi pobjeglo iz Ukrajine od početka ruske invazije i da je u Ukrajini raseljeno još dva milijuna ljudi. Mnogi su pobjegli iz opkoljenih istočnih gradova u zapadni grad Lavov, koji je dosad uglavnom bio pošteđen nasilja. UNHCR upozorava da sve više izbjeglica koji prelaze poljsku granicu pokazuje znakove traume. “Mnogi od njih nemaju plan”, dodao je. “Onima koji pristignu nije jasno kamo bi mogli ići.”
Zamjenik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika rekao je da Ukrajina neće odustati od svoje kandidature za pridruživanje Europskoj uniji kao ustupak Rusiji. “Bit ću kategoričan, odustajanje od EU-a kao ustupak u mirovnim pregovorima apsolutno je neprihvatljivo”, naglasio je Andrij Sibiha. “To je naš izbor, podnesen je zahtjev za članstvo u EU-u i to se sada provodi”, podsjetio je. Sibiha je na nacionalnoj televiziji rekao da se mirovni pregovori s Rusijom nastavljaju, ali su teški. Zelenskij je objavio da je razgovarao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i da Ukrajina u sljedećim mjesecima očekuje napredak glede zahtjeva za pridruživanje Europskoj uniji. S druge strane, ruski pregovarač Vladimir Medinski tvrdi da su Moskva i Kijev “na pola puta” u postizanju dogovora o pitanju demilitarizacije Ukrajine, a njihova stajališta “najviše su usklađena oko neutralnosti Ukrajine i odustajanja od pridruživanja NATO-u”.
Prkos Lavrova
Novinska agencija Interfax citirala je Medinskog, koji je rekao da su pregovarački timovi, koji pokušavaju dogovoriti okončanje neprijateljstava u Ukrajini, raspravljali o nijansama sigurnosnih jamstava ako Ukrajina više ne bude pokušavala pristupiti zapadnom vojnom savezu. Odbio je otkriti druge detalje razgovora.
Sergej Lavrov, ruski šef diplomacije, izjavio je kako je Rusija izgubila svaku iluziju da bi se ikada mogla osloniti na Zapad te da Moskva nikada neće prihvatiti svjetski poredak u kojem dominira SAD, koji želi imati potpunu kontrolu. Zapadne zemlje su, podsjetimo, uvele sveobuhvatne sankcije ruskom financijskom i korporativnom sektoru kao odgovor na invaziju na Ukrajinu 24. veljače, gurnuvši rusko gospodarstvo u najtežu krizu od pada Sovjetskog Saveza, 1991. “Ako je i bilo iluzije da bismo se jednoga dana mogli osloniti na naše zapadne partnere, te iluzije više nema”, rekao je Lavrov za ruski državni medij RT na engleskom jeziku. Rusija će se okrenuti Istoku, kazao je. “Amerikanci žele jednopolarni svijet koji ne bi bio poput globalnog sela, već poput američkog sela – ili možda poput saluna u kojem vlada najjači”, rekao je Lavrov. Dodao je da mnoge zemlje poput Kine, Indije i Brazila ne žele da im “Uncle Sam” naređuje i ponaša se kao “šerif”.
Invazija je izazvala i strah od šireg sukoba Rusije i SAD-a, dviju najvećih svjetskih nuklearnih sila. Prkosan odgovor Lavrova na napore Zapada da izolira njegovu zemlju u skladu je s retorikom Vladimira Putina, koji je nedavno rekao da se razdoblje ruske povijesti nakon 1991. približilo kraju i da će se sada Moskva okrenuti Kini, Indiji i, sve više, prema unutra.
Dijana Pavlović vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
