Redovi pred McDonald’s restoranima pokazuju kako su Rusi prihvatili svoju verziju globalnog kapitalizma. Zabrinjavajuća posljedica rata u Ukrajini može biti trajna promjena ruskog sistema u ‘odmetnuto carstvo’ s planskim gospodarstvom, Putinom kao carem, totalitarnim političkim sistemom i nepostojanjem ljudskih prava. U tijeku su ekonomsko trasiranje Rusije na 1997. i politički pomak na period prije 1917.
Piše: Satya Perk objavljuje portal ZAGREBI.HR
Ne tako davno, popularni Big Mac Index The Economista svrstavao je vrijednost ponuđenog Big Maca u Rusiji na -70 posto vrijednosti popularnog McDonald’s sendviča u Americi. Putinova bjesomučna invazija Ukrajine je pokazala lice i naličje naglog otrježnjenja Zapada u odnosu na sve Putinove aktivnosti posljednjih desetljeća. S potpunog ignoriranja Rusije; s priča o kraju povijesti, kraja sukoba općom demokratizacijom, rata civilizacija, galopirajućeg globalnog neoliberalizma, izviranja tehno-feudalizma – došli smo do pitanja što je Rusija i kamo ona putuje nakon pokretanja sukoba u Ukrajini?
S obzirom na to kako je McDonald’s prestao s radom u Rusiji bivanje na Big Mac Indexu se čini potpuno besmislenim za današnju Rusiju – cinici bi rekli – potpuno irelevantno, nema ga više. No, redovi pred McDonald’s restoranima diljem Rusije su pokazali kako su Rusi ipak prihvatili svoju verziju globalnog kapitalizma. Zabrinjavajuća posljedica rata u Ukrajini može biti nazirući potencijal cjelovite i trajne promjene ruskog sistema u „odmetnuto carstvo“ s planskim gospodarstvom, Putinom kao carem, totalitarnim političkim sistemom, oružjem masovnog uništenja, nepostojanjem ljudskih prava te podrškom nizu terorističkih akcija protiv svojih neprijatelja. Takva Rusija postaje izrazita opasnost za cijeli razvijeni svijet.
Kolaps nacionalne valute, burze, javnog duga te niz drugih negativnih i vidljivih ekonomskih pokazatelja govori o ekonomskom trasiranju Rusije na 1997. godinu, a politički bismo mogli govoriti i o kontrarevolucionarnom pomaku na period prije 1917. godine. U političkom kontekstu Putin je jasan oko osude Boljševika u politici nacionalnog samoodređenja Ukrajinaca – posebice Lenjina. Osim problema samoodređenja, ideja povratka u period prije 1917. sadržava ključnu odrednicu ‘Ruskog svijeta’ – brisanje efekata boljševičke podjele ruske zemlje, noseći staljinistički intervencionizam u zemlje koje graniče s Rusijom. Ova pozicija raspiruje strah diljem Europe.
Svjedočenjem kidanja tridesetogodišnjih veza Rusije u integraciji u svjetske tokove kapitala ne smijemo zanemariti ideološku pozadinu putanje post-invazijske Rusije. Danas je jedno od najvažnijih pitanja nacionalizacija imovine zapadnih vlasnika, koje premijer Mihail Mišustin (inače bivši šef ruske porezne uprave) može predstaviti ruskom predsjedniku Putinu kao pitanje koje će duboko promijeniti Rusku povijest u narednom vremenu, čak možda više i od samog rata u Ukrajini. Argumentacija je – očuvanje poslova te nesmetanih ekonomskih aktivnosti narušenog tržišnog sustava Rusije. Moglo bi se pokazati kako je posljedica, u ovom slučaju, dugoročno značajno utjecajnija na rusku povijest nego li rat i sankcije kao uzrok ovog postupka.
Putinovi viši savjetnici, posebice oni ekonomski, pokazuju smjer kretanja Rusije ka centraliziranijem sustavu te sustavu koji ne respektira niti intelektualno vlasništvo Zapada, ali niti vlasništvo kao takvo. Skora nacionalizacija udjela (iznad 25 posto) svih kompanija sa Zapada uz stavljanje kriznih upravitelja se čini sve izvjesnijom (zakonodavna komisija Dume je već odobrila mjere koje treba izglasati). S druge strane politička volja Jedinstvene Rusije pokazuje kako će se izglasavanje gotovo sigurno dogoditi. Ovakav presedan ukazuje na suočavanje s najdubljom krizom s kojom se Rusija suočava od raspada SSSR-a. Prema Institutu međunarodnih financija, Rusija bi mogla dočekati kraj godine s padom od 15 posto BDP-a. Osim sankcija, ovom padu će doprinijeti puni izlazak s ruskog tržišta brendova kao što su Ikea, Coca-Cola, McDonald’s i mnogih drugi, a dugoročno najvećem padu će doprinijeti ova skorašnja nacionalizacija. To je potpuni raskid povjerenja u rusku državu investicijskog kapitala.
Obrisi “odmetnutog ruskog carstva” se polako naziru, nadajmo se kako mu rat neće biti jedini izvozni proizvod za Europu. Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
