Bivši zapovjednik ratnog zrakoplovstva objasnio kako je letjelica završila u RH…

Bivši zapovjednik ratnog zrakoplovstva objasnio kako je letjelica završila u RH…

Josip Štimac, bivši zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, za Večernji je komentirao pad letjelice u Zagrebu.

“To je izvidnički dron, bespilotna letjelica koja je bila u službi naoružanja SSSR-a”, rekao je Štimac objašnjavajući da taj dron ima domet oko tisuću kilometara. Dodao je i da se letjelica koristila za izviđanje.

“Ima senzore fotokamera, infracrvenih kamera, radara, termovizijskih kamera… To nije igračka”, rekao je objašnjavajući da je dugačak oko 14 metara te da ima raspon krila četiri metra i da je težak oko 4 tone. “To je gotovo kao naš MIG-21. Ima mlazni motor, leti brzinom od oko 1100 km/h i do 6000 metara visine”, dodao je.

Štimac je objasnio da se ta letjelica programira na zemlji prije leta i nema mogućnost korekcije putanje. “Ono što je isprogramirano, ona prati tu putanju”, rekao je za Večernji list.

Letjelica se prestala proizvoditi 1989. godine. “To je ipak jedna zastarjela letjelica”, kazao je i dodao da će istraga dati relevantne podatke odakle je došla letjelica.

Upitan zašto je došla do nas, Štimac je rekao što mu se čini najlogičnije. “Logično je, ovo što se sad pojavilo na društvenim mrežama, da su umjesto Yaruna u Google Maps ukucali krivo. Ako su upisali krivo, Google maps je identificirao naš Jarun u Zagrebu. Naravno da će istraga utvrditi sve što se točno dogodilo, ali to mi se nekako čini najlogičnije”, rekao je Štimac.

“Mogla je pasti na katedralu ili bilo gdje drugdje. Ali ako je baš pala na Jarun, ovo mi se čini dosta logičnim da su upisane koordinate krivog Jaruna”, rekao je.

Objasnio je kako je moguće da letjelica nije registrirana u hrvatskom zračnom prostoru.

“Već sam rekao da lete od ekstremno malih visina do najviše 6000 metara. Ona je vjerojatno letjela na ekstremno malim visinama i na tim visinama ju je zaista teško otkriti”, objasnio je Štimac, dodavši da postoje određeni stupnjevi pripravnosti sustava i ako se ne očekuje nekakav napad, onda se neće aktivirati puna borbena spremnost nego se radi u normalnom režimu u kojem će se teško otkriti letjelica ispod 300-400 metara.

Na pitanje može li se Hrvatska obraniti od takvih napada, rekao je kako se Hrvatska nalazi u sustavu NATO obrane i u slučaju napada podigao bi se stupanj pripravnosti i onda bi se aktivirali i drugi senzori., prenosi N1