Ruska invazija na Ukrajinu tema je današnje emisije “U mreži Prvog”. O tome su govorili sigurnosni stručnjak i rektor Sveučilišta Vern Vlatko Cvrtila i vanjskopolitički analitičar sa Sveučilišta u Puli Branimir Vidmarović, a iz Lavova se javio reporter Hrvatskog radija Kristijan Pelc. Javlja HRTV

Pelc: Ako dođe do napada na Lavov, to bi bila jedna velika katastrofa 

Noć je protekla mirno, sinoć su se oglasile sirene za zračnu opasnost, no napada nije bilo javio je Pelc.

Prijeti li Lavovu napad, to je nemoguće sada reći. Oko grada s”e, dodaje, priprema sustav obrane, a situacija se mijenja iz sata u sat.

– Panike nema, no stvaraju se velike gužve na bankomatima, u mjenjačnicama ponestaje ukrajinske valute, na policama trgovina je sve manje namirnica. Stvaraju se gužve na benzinskim postajama i svatko može kupiti do 20 l goriva, objasnio je.

Pristiže sve više izbjeglica i to u velikom broju, Pelc je rekao da su jučer tisuće ljudi bile na kolodvorima, s mnogima je razgovarao, imaju razne planove gdje će dalje. Dodatna otežavajuća situacija je snijeg koji je jučer počeo padati u Lavovu. Pelc kaže da je situacija kompliciranija iz dana u dan.

Ako će se morati evakuirati, Pelc je rekao da će u tom slučaju pokušati doći do neke od granica. Ekipa Hrvatskog radija je u Lavov došla preko Mađarske gdje nisu bile velike gužve, pretpostavlja da su se u međuvremenu povećale. Druge opcije su Slovačka ili Poljska, vidjet će u datom trenutku kako će se situacija razvijati.

– Izbjeglice svakodnevno pristižu u Lavov. Ako dođe do napada na Lavov, to bi bila jedna velika katastrofa, dodao je Pelc. 

Cvrtila: U ovoj fazi rata teško možemo očekivati značajan pomak 

Očekuje se da će mirovni pregovori između izaslanstava kijevske i moskovske vlade oko ruske invazije na Ukrajinu započeti na ukrajinsko-bjeloruskoj granici. 

Cvrtila kaže da je Zapad ujedinjen, EU je značajno promijenila svoj pristup – do sada se suzdržavala u bilo kakvim izravnim vojnim pomoćima, sada se radi o naoružanju, što znači da je Europa jasno stala na stranu Ukrajine, odnosno, stala je na stranu onoga tko treba agresiju ograničiti i kazniti, ne samo ekonomski, nego i na ovaj način – za ekonomsku potrošnju se Putin možda i pripremio, ali za vojna potrošnja može prominenti situaciju na samom terenu.

Na pitanje što očekuje od pregovora, rekao je kako je u ovoj fazi rata teško očekivati značajan pomak.

– Prvi optimističan cilj bi trebao biti prekid vatre. Sada se postavlja pitanje što jedna ili druga strana mogu postaviti kao isključivi cilj. Rusija bi postavila da Ukrajina promijeni svoju političku agendu i da ne ide prema Zapadu i NATO-u, a to Ukrajina sigurno neće prihvatiti. S druge strane, Ukrajina bi tražila prekid vatre i odlazak svih ruskih vojnika, što Rusija sigurno ne može prihvatiti. Sada smo u jednoj pat poziciji i pitanje je kakvi će biti rezultati današnjih pregovora, rekao je.

Dobra je vijest, dodaje, što se oni održavaju, ali nije siguran da će tu biti velikih rezultata.

Vidmarović: Putin nije računao da će se Europa tako brzo ujediniti 

– Ovi elementi s nuklearnim prijetnjama nas podsjećaju na karipsku krizu, no tada nije bilo direktnog okršaja na teritoriju Europe, sada to imamo. Ovo je jedna evolucija tog sukoba i sasvim je neizvjesno u kojem smjeru će on krenuti. Znamo ciljeve, tu ima prostora za razgovor o vojnoj neutralnosti, koje bismo se trebali držati, rekao je Vidmarović.

Objasnio je kako Putin nije računao na to da će se Europa tako brzo ujediniti, da će prvi put u povijesti nastupiti kao izvoznik oružja.

– Nastupa politička i ekonomska integracija kao zasebna sila, to će biti zanimljiva tema za analizu koliko će to biti SAD-u po volji, dodao je.

Naglasio je da se za sada dižu ulozi i vidi se da postoji puno rezolutnosti. Nada se da se sve to radi s ciljem prisile na mir.

– Sada treba biti izuzetno mudar, smatra dodajući kako treba naći racionalan pristup.

Sve ovo ga jako plaši i kaže da je ovo opasno.

– Ruska nuklearna doktrina prihvaćena 2020. dosta je opasna i skliska, ona ostavlja puno prostora za interpretaciju. Rusija ima pravo koristiti nuklearno oružje u slučaju prijetnji konvencionalnim naoružanjem, ako je u pitanju Rusije kao države, što je vrlo interpretativna kategorija koja je u ovoj situaciji jako opasna, rekao je.

Istaknuo je da treba ići prema miru, prema konsenzusu i udovoljavanju barem dijela najosnovnijeg Putinovog zahtjeva, a to je vojna neutralnost.

Cvrtila: Bjelorusija bi mogla ući u sukob 

Spominjanje nuklearnog oružja Cvrtila smatra iznenađenjem, jer se, za početak, očekivalo da rata neće biti, no kada je već počeo, očekivalo se da će to biti konvencionalni sukob.

– Sada je ovo jedna posve nova varijabla. Ako gledamo s racionalne pozicije, onda je to pritisak pred pregovore. Čini mi se kako ovaj sukob nema više puno racionalnih elemenata, nego ima dosta iznenađujućih elemenata. Ne mogu vjerovati da bi netko mogao upotrijebiti nuklearno oružje jer to onda znači u svijetu da civilizacija nestaje, dodao je.

Očito je da Putin sam donosi odluke, dodao je.

– Što se tiče daljnje situacije, današnji pregovori će staviti na stol određene zahtjeve jedne i druge strane koji će vjerojatno biti maksimalistički. Pretpostavljam da dogovora neće biti, rekao je.

Bjelorusija je novi faktor, dodao je, koji bi potencijalno mogao ući u ovaj sukob.

– Ako gledamo vojno strateški, logično bi bilo za agresora da ograniči mogućnost dostave naoružanja i vojne opreme Ukrajini koja može dolaziti samo preko Zapada i da odsiječe taj krak dostave i tu je bjeloruska vojska ključna, objasnio je.

Dodao je kako je svašta moguće ako krenemo u tu fazu, onda možemo očekivati dugotrajniji sukob.

Treba pronaći rješenja koja su, rekao je Cvrtila, minimalno zadovoljavajuća za sve strane. Kaže da je Putin već sada gubitnik, ne može iz ovoga izaći i reći “ja sam pobijedio”.

– Čak i da okupira Ukrajinu, to nije pobjeda. To je neka vrsta Pirove pobjede, ne možete pobijediti u takvom ratu, dodao je.

Cvrtila je objasnio da su svi očekivali najveći udar na istočnom frontu, ulazak prema Kijevu sa sjevera je bio svojevrsno strateško iznenađenje, što je vjerojatno razlog tako brzog prolaska kroz teritorij, Ukrajina nije imala dovoljno snaga da može zapriječiti ulazak s bjeloruskog teritorija. Relativno brzo su se organizirali, dodao je.  Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA