Petek Erić: Pandemija ostavlja trag na mentalnom zdravlju zdravstvenih djelatnika
Zdravstveni radnici i medicinsko osoblje ponijeli su u protekle dvije godine najveći teret pandemije koronavirusa i stoga nije ni čudno da istraživanja koja se provode pokazuju kako sve više liječnika i medicinskih sestara ima simptome “burnouta”, anksioznosti i depresije. Javlja GLAS SLAVONIJE
Tri faze
Liječnici su skloniji izgaranju na poslu, tzv. burnoutu, a medicinske sestre više pokazuju simptome anksioznosti i depresije, bilo je istaknuto na nedavnom panelu o mentalnom zdravlju. Naime, uz fizičke i psihičke napore medicinskim je djelatnicima dodatno opterećenje i tzv. infodemija, odnosno količina lažnih i obmanjujućih informacija te reakcije dijela javnosti kojima se izražava bunt prema medicini i znanosti. Zanimljivo je da su Klinika za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Osijek i Klinika za psihijatriju Vrapče u Zagrebu prve u Hrvatskoj počele provoditi istraživanja utjecaja pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje zdravstvenih djelatnika, još od ožujka i travnja 2020. godine.
Kako bi pratili utjecaj pandemije na mentalno zdravlje zdravstvenih radnika na području istočne Hrvatske, Klinika za psihijatriju osječkog KBC-a je pod vodstvom doc.dr.sc. Anamarije Petek Erić i dr.sc. Marine Perković Kovačević, te uz podršku predstojnika kKlinike prof. prim. dr. sc. Ivana Požgaina, ustrojila istraživanje u kojemu je u prve dvije faze sudjelovalo više od 800 zdravstvenih djelatnika različitih profila.
Što pokazuju dosadašnji rezultati istraživanja, s obzirom na to da još uvijek traju ispitivanja i praćenja, razgovarali smo s voditeljicom doc. dr. sc. Anamarijom Petek Erić, koja je specijalist psihijatar sa subspecijalizacijama iz biologijske i forenzičke psihijatrije na Zavodu za akutnu i biologijsku psihijatriju s intenzivnim liječenjem Klinike za psihijatriju KBC-a Osijek, gdje je zaposlena od 2007. godine. Također je i docent na Medicinskom fakultetu i Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku pri Sveučilištu Josip Jurja Strossmayera te sudski vještak.
Istraživanje se provodilo online, pojašnjava Anamarija Petek Erić, ispunjavanjem anonimnog upitnika uz naravno prethodni dobrovoljni informirani pristanak svakog sudionika, u kojemu su, uz opsežne sociodemografske podatke, korišteni standardizirani i validirani procjenski instrumenti za procjenu razine doživljaja stresa, anksioznosti, depresivnosti, utjecaja pandemije COVID-19 na kvalitetu života, uz karakteristike ličnosti u populaciji zdravstvenih djelatnika.
“Prva se faza istraživanja provodila tijekom ožujka i travnja 2020. godine, druga faza tijekom listopada i studenoga 2020., treća faza započela je krajem 2021. godine i još uvijek je u tijeku. Od dobivenih rezultata možemo reći kako smo na razini emocionalnih smetnji (koje podrazumijevaju doživljaj stresa, anksioznosti i depresivnosti) imali statistički znatan porast već u komparaciji prve dvije faze istraživanja da bi, uz još uvijek nepotpuno obrađene podatke zbog trajanja istraživanja, pojavnost tih smetnji dosegnula između 25 i 30 posto u ispitivanome uzorku. Moram, međutim, naglasiti da postoji pozitivna povezanost između promatranih obilježja ličnosti pojedinca s određenim emocionalnim poteškoćama te kako je ženski spol skloniji ovakvim smetnjama”, tvrdi doc. Petek Erić.
U istraživanju je, kao jedno od sociodemografskih pitanja, bilo i ono traže li zdravstveni radnici stručnu pomoć. “U prvoj smo fazi ispitivanja imali podatak kako je tek 0,6 posto ispitanika zatražilo stručnu pomoć, dok je u drugoj fazi ispitivanja taj postotak znatnije skočio, na oko 11 posto. Tu nismo definirali jesu li tražili stručnu pomoć pri našoj klinici ili drugdje (privatnim ili javno-zdravstvenim ustanovama). Ono što smo dobili kao relativno zabrinjavajući rezultat jest porast uporabe lijekova iz skupine anksiolitika (lijekova za smirenje) koji je bio već statistički značajan između prve i druge faze istraživanja gdje smo imali skok s 4,5 posto na 11 posto u ispitivanome uzorku”, naglašava Petek Erić.
Prilika za pomoć
Zaključuje da se, i kroz ovaj mali dio rezultata istraživanja, može reći kako pandemija ostavlja određeni trag na mentalnom zdravlju zdravstvenih djelatnika. “Važno je naglasiti kako ovo istraživanje nije bilo usmjereno na traženje specifičnih psihičkih poremećaja niti su korištene klasifikacije koje se inače koriste za dijagnosticiranje psihijatrijskih bolesti, niti mu je to bio cilj odnosno svrha. Istraživanje pokazuje određene emocionalne poteškoće koje su se razvile s obzirom na pandemiju kao i druge čimbenike koji su utjecali i još uvijek utječu na život i zdravlje zdravstvenih radnika”, ističe naša sugovornica.
Također drži važnim naglasiti kako istraživanje ne govori nužno o “kronicitetu” smetnji u smislu zajamčene pojave psihičke bolesti. “Ono pokazuje kako i profesionalno osoblje u pomagačkim djelatnostima može razviti određeno iscrpljenje na izvanredne okolnosti i kako postoje različite tehnike i mogućnosti za pomoć/samopomoć s ciljem sprječavanja razvoja sindroma izgaranja odnosno patnje i narušene životne funkcionalnosti kod pojedinca”, kaže Petek Erić.
Na kraju ističe da je Hrvatsko psihijatrijsko društvo u početku pandemije u Hrvatskoj pripremilo niz dokumenata, uključujući i preporuke za samopomoć (specifično za zdravstvene djelatnike) koje se mogu pronaći na internetskim stranicama tog društva kao i stranicama nadležnog ministarstva.
“Mi kao Klinika za psihijatriju također pružamo psihološku pomoć u smislu savjetovanja ili savjetovanja i preporuke terapije zdravstvenim djelatnicima kada osjete potrebu, iako moramo reći da unatoč svim preporukama nemamo još uvijek razvijene jasne strategije pomoći zdravstvenim djelatnicima”, poručuje doc. dr. sc. Anamarija Petek Erić.
Tomislav Prusina Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
