U ukrajinskim medijima Milanović je prepoznat kao “propagandist Kremlja” Javlja GLAS SLAVONIJE
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na razgovor hrvatsku veleposlanicu u Kijevu Anicu Džamić zbog izjava predsjednika Zorana Milanovića “da Ukrajini nije mjesto u NATO-u”. On je u utorak kazao i kako Hrvatska neće biti vojno prisutna u Ukrajini u slučaju ruske invazije, da su događaji 2014. u toj zemlji, poznati kao “revolucija dostojanstva”, bili vojni puč i da Europa nije učinila dovoljno za pomoć Kijevu. Kazao je i da su napetosti na ukrajinsko-ruskoj granici posljedica američke unutarnje politike, da “mi s tim nemamo ništa i nećemo imati ništa”.
Razočarani
Ukrajinsko ministarstvo u priopćenju piše da Milanovićeve izjave o 2014. vrijeđaju sjećanja Ukrajinaca i inozemnih državljana koji su dali živote za europsku budućnost. U priopćenju se izražava “duboko razočaranje izjavom hrvatskog predsjednika o članstvu Ukrajine u NATO-u i neprimjerenosti pomoći našoj zemlji u vrijeme ruske agresije”. Navodi se i da je to “u naročitoj kontradiktornosti s općeljudskim vrijednostima, s obzirom na gorko ratno iskustvo hrvatskog naroda”. Smatraju da je Milanović iskazao “prijezir i nezahvalnost” za pomoć koju je Ukrajina pružila u hrvatskoj borbi za neovisnost i u borbi protiv razornih požara prošle godine. “Istovremeno, uvjereni smo da je ta nezahvalnost njegova osobna osobina i da se ne proteže na hrvatski narod s kojim nas spaja prijateljstvo i međusobno poštovanje”, nastavlja ministarstvo, dodajući kako Milanovićeve izjave odgovaraju ruskim propagandnim narativima, da nisu u skladu sa službenim stajalištem RH i štete bilateralnim odnosima i potkopavaju jedinstvo EU-a i NATO-a. Ministarstvo zahtijeva “javno opovrgavanje ovih uvredljivih izjava” i da ih se više ne ponavlja.
Puno su zadovoljniji, očekivano, bili Rusi. Direktor ruskog HSE Centra za europske studije Timofej Bordačov rekao je kako je Milanovićeva izjava samo “vrh sante leda”. “Europski političari svjesni su da Washington pokušava uvesti Europu u konflikt. Baš zbog toga svaka europska zemlja pokušava nametnuti svoja pravila. Primjerice, Njemačka i Francuska pokušavaju se držati podalje od cijele priče, ali je predsjednik Hrvatske javno izrekao ono što brojni trenutačno misle”, rekao je u intervjuu za Russia Times. U ukrajinskim medijima Milanović je prepoznat kao “propagandist Kremlja” te sudionik “humanitarne agresije na Ukrajinu”.
Premijer Andrej Plenković rekao je da je politika Vlade RH “nastaviti imati prijateljske i partnerske odnose s Ukrajinom, a uz to razvijati normalne odnose s Rusijom”. Milanovićevu izjavu o Ukrajini nazvao je “nestvarnom u svakom pogledu” i podsjetio da to nije prvi put da se naše veleposlanike poziva na razgovore zbog predsjednikovih istupa, “sjećajući se izjava o Bugarskoj, BiH, Srbiji, Mađarskoj, Austriji, a sad i o Ukrajini”. “To meni više djeluje kao jedan konzistentan ‘track record‘ unaprjeđivanja dobrih bilateralnih odnosa s nizom nama dosta važnih zemalja”, ironično je poručio Plenković na konferenciji za medije.
Politički analitičar Tihomir Cipek kaže da je, ako se malo prati ruska televizija, što on profesionalno čini, vidljivo da im je Milanović nesumnjivo dao argument za tezu o neslaganjima unutar NATO-a – “cijeli dan su Milanović i hrvatska zastava na ruskoj televiziji”, uz podnaslov “rascjepi unutar NATO-a”.
Globalne implikacije
“Hrvatska nije slučajna članica NATO-a, kao što nije slučajna članica EU-a. Ulaskom u te organizacije mi smo prihvatili sve benefite, ali i određenu razinu obveza. Ova situacija nije nimalo drukčija”, poručio je Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu, komentirajući Milanovićeve izjave. “Ako bude potrebe da i Hrvatska pridonese prisutnosti NATO-a, kojom se odvraća agresija na teritorij neke od članica ili na europski prostor, mislim da bi Hrvatska morala te obveze i poštovati”, dodao je Picula za televiziju N1.
On podsjeća da NATO trenutno ne planira slati vojnike u Ukrajinu, ali smatra i da se ne bi trebao držati po strani. “Ukrajinska kriza ima takve potencijale da se ona ne može smatrati regionalnom krizom, već ima opasne globalne implikacije i sigurno da u nepovoljnom razvoju situacije može biti ugrožena i neka članica NATO-a. Hrvatska kao članica sigurno će biti dio politike kojom bi se trebali zaštititi interesi članica NATO-a, kao što bismo i mi s punim pravom očekivali, u slučaju ugroze hrvatskog teritorija, da nam u obranu stupe i ostale članice”, smatra Picula.
Igor Bošnjak Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
