Srbija je nedavno vratila u zemlju sve rezerve zlata pohranjene u inozemstvu i trenutno ima 37,2 tone ovog plemenitog metala, u trenutačnoj vrijednosti od 1,9 milijarde eura, priopćili su za Radio Slobodnu Europu (RSE) iz Narodne banke Srbije (NBS).

Kao razloge za vraćanje zlatnih poluga iz sefova u Švicarskoj i Velikoj Britaniji NBS je navela da “u okruženju povećane globalne neizvjesnosti želi dodatno povećati sigurnost i dostupnost svog monetarnog zlata”. Javlja SLOBODNA DALMACIJA

Iako se u posljednjem desetljeću mnoge zemlje u svijetu vraćaju otkupu i skladištenju zlata kao najtradicionalnijem obliku i zaštiti od inflacije, malo je onih koje su kompletne rezerve vratile u svoje sefove. Guvernerka NBS-a Jorgovanka Tabaković izjavila je 23. studenoga 2021. da je nakon zahtjeva predsjednika Srbije Aleksandra Vučića “odmah, u roku od dva mjeseca, organizirala prijenos svih zlatnih rezervi u Srbiju”.

“Vučić mi je rekao kako misli da to treba biti ovdje u Srbiji, uz napomenu: ‘Ne znate što se događa.'”, rekla je Tabaković za Pink TV. NBS nije odgovorila na pitanje RSE-a o konkretnom riziku o kojem je govorio predsjednik Srbije.

ZAŠTITA OD SANKCIJA I INFLACIJE

“Mi kod sebe imamo dovoljno deviznih rezervi i bez tog zlata, ali to je za ne daj bože, ako dođe do nekih ‘ljuljanja’ u svijetu, da imamo zlata kod nas”, rekao je za RSE ekonomist Saša Đogović. “U slučaju stvarno većih poremećaja, cijena zlata raste u odnosu na valute i tada ste sigurniji jer možete prodati određene količine. Zlato služi u teškim trenucima kada su globalni ekonomski uvjeti nepovoljni ili u slučaju mogućih političkih pritisaka i sankcija, da nam ne bi zamrznuli rezerve negdje u inozemstvu”, kaže Đogović.

Navodeći da zlatne rezerve čine 11,6 posto ukupnih deviznih rezervi te države, iz NBS-a napominju da je trend vraćanja rezervi matičnim zemljama u posljednjih nekoliko godina prisutan u mnogim zemljama: “Ovaj trend je posljedica nastojanja da se poveća dostupnost i sigurnost zlatnih rezervi u vrijeme krize i neizvjesnosti, činjenice da su u globalnom okruženju niskih i negativnih kamatnih stopa oportunitetni troškovi čuvanja zlata vrlo niski, te nastojanjima da se smanje troškovi skladištenja zlata u fizičkom obliku, koji su prisutni u slučaju držanja zlata u inozemstvu”, objavila je NBS.

Jedna od primarnih uloga zlata danas je diverzifikacija rezervi. U vrijeme krize banke mogu biti prisiljene tiskati više novca, ali to povećanje dovodi do devalvacije valute. Zlato je, s druge strane, ograničena roba kojoj se zalihe ne mogu lako dodati. Kao takvo, predstavlja prirodnu zaštitu od inflacije. Omjer zlata i američkog dolara, kao još jedne velike rezervne imovine, dodatni je element njegove privlačnosti. Kad dolar padne, vrijednost zlata obično raste, što središnjim bankama omogućuje da zaštite svoje rezerve – navodi Radio Slobodna Europa.

S druge strane, Hrvatska je među rijetkim zemljama u svijetu koje nemaju ni grama zlatnih rezervi. Našli smo se tako u društvu Armenije, Čada, Kameruna, Konga, Eritreje, Gabona, Iraka, Nikaragve, Šri Lanke, Tadžikistana… Iz Hrvatske narodne banke svojedobno su na pitanje “Slobodne Dalmacije”o tome odgovorili da je to sasvim O.K., iako od 193 zemlje članice UN-a samo njih desetak nema svoje rezerve zlata, a među njima je, eto, i Hrvatska.

Prema podacima “World Gold Councila”, što se tiče područja bivše Jugoslavije najveće rezerve zlata ima Srbija, trenutačno spomenutih 37,2 tone.

UZ BOK NORVEŠKOJ

– Hrvatska je, uz Norvešku, jedina zemlja u Europi koja nema vlastite zlatne rezerve. Nema ih od 2001. godine, kad je Hrvatska narodna banka prodala sve svoje zlatne rezerve – ukupno 13,127 tona.

Hrvatska je svoje zlato prodala po tadašnjoj tržišnoj cijeni od 276,61 američki dolar za uncu, a dio po 280,27 USD za uncu. Naše zlato je prodano za 117,2 milijuna dolara. Međutim, danas je unca zlata čak 1802,42 dolara! Pregledali smo i bazu Svjetskog vijeća za zlato, u kojoj se može vidjeti da je cijena zlata počela rapidno rasti nakon što smo se riješili 13,127 tona zlata. Dakako, cijena zlata je i padala, ali uglavnom rasla od sporne 2001. godine naovamo.

Dio ekonomista s kojima smo razgovarali kažu da ne možemo govoriti “što bi bilo kad bi bilo”, a drugi, pak, kažu da smo nepromišljeno ostali bez cjelokupne zalihe zlata i da naša monetarna politika bez zlata ne može biti neovisna.

HNB se brani i tvrdi nam da je zlato rizična investicija, međutim zemlje u svijetu, pišu strani mediji koji prate globalnu ekonomiju, i dalje gomilaju zlato. Čak je i Grčka u vrijeme najveće krize sačuvala zlato, štoviše i kupovala ga je, pa sada ima oko 112 tona. Prema navodima Forbesa, nacionalne banke su već od 2010. godine počele akumulirati tone i tone zlata, posebno one u Rusiji i Kini. Cjelovitu vijest pročitajte na izvornom LINKU.

DEMOS MEDIA