Hrvatska je na korak do članstva u schengenskom prostoru – postupak bi, kako očekuju vladajući, trebao biti završen do polovice sljedeće godine. Javlja HRTV

Što će to Hrvatskoj donijeti, kako će članstvo u Schengenu utjecati na život u našoj zemlji, i očekuju li nas još neke prepreke na tom putu govore u emisiji “U mreži Prvog”, državna tajnica u Minsitarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu Iris Goldner Lang te ekonomski analitičar s Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić. 

Gras je naglasila kako za Hrvatsku nije iznenađenje jednoglasna potpora, za ulazak u schengenski prostor, svih članica Vijeća EU, zato što se Hrvatska dugo i pažljivo pripremala i to je potvrda onoga što je Europska komisija već rekla u listopadu 2019. godine.

– Nama predstoji još mišljenje Europskog parlamenta. Sve ćemo napraviti da se glasanje o odluci dogodi za vrijeme francuskog predsjedanja, rekla je i dodala kako ta politička odluka nije relevantna samo za Hrvatsku, već je u interesu cijele EU.

Odluka o članstvu Hrvatske bi trebala biti donesena u lipnju iduće godine, govori Gras.

– Jednoglasna odluka u Vijeću EU znači da svaka članica ima pravo veta i iz tog je razloga za pristupanje Schengenu nužno ne samo zadovoljenje svih pravnih uvjeta za članstvo, nego i politička volja starijih država članica, naglasila je Goldner Lang te dodala kako su Bugarska i Rumunjska ušle u EU prije nas još 2007. godine i time duže čekaju na red za ulazak u Schengen.

Kako kaže radi se o političkoj odluci, hoće li Hrvatska ući u Schengen prije Bugarske i Rumunjske ili će ove tri države ući u „paketu”.

Istaknula kako su bitne za ulazak u Schengen i neke okolnosti koje se događaju oko nas, a to su problemi u funkcioniranju Schengena i krizne situacije u EU. 

Goldner Lang govori kako trenutno 6 članica EU ima uvedene granične kontrole. Neke zbog pandemije, a neke zbog sekundarnih kretanja migranata.

Slovenija ima žicu na granici s Hrvatskom i to je nacionalna odluka slovenske vlade, kada će je maknuti to ovisi o njima, kazala je Gras i dodala da žica postoji i na granici s Mađarskom.

– Mi smo višestruko ukazivali da ovakve vrste barijera bitno ne doprinose onome zbog čega su podignute a to je da se spriječe nezakoniti prelasci granica. Mi smo se odlučili za drugačiju zaštitu naših granica, a to su tehnička sredstva, naglasila je.     Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA