Tjednik navodi da je Banožić tim potezima oštetio državu za oko dva milijuna kuna

Ministar obrane Mario Banožić, dok je obavljao dužnost ministra državne imovine, navodno je intervenirao u nekoliko natječaja za dodjelu poslovnih prostora u državnom vlasništvu u središtu Zagreba i time oštetio državni proračun za najmanje 2 milijuna kuna, piše danas Nacional. Tvrde da je Banožić samoinicijativno poništio javni natječaj za jedan poslovni prostor te tražio skidanje pečata s dva lokala koji su bili zapečaćeni zbog ogromnih dugova.

Poništenje javnog natječaja za prostor u Jurišićevoj 5 Banožić je navodno napravio usmenim nalogom i to uoči otvaranja pristiglih ponuda, piše tjednik pozivajući se na sudski zapisnik u radnom sporu na zagrebačkom Općinskom radnom sudu. Prema tom zapisniku ravnateljica Državnih nekretnina Renata Sabo je izjavila da je tajnica kabineta u Ministarstvu državnih imovina Ilijana Krešić Rajić “prenijela odluku koju je donio ministar”.

Sabo je zatim opisala da je Banožić naredio da se taj prostor dodijeli Hrvatskoj pošti na rok od deset godina po cijeni od 8037,38 kuna mjesečno, donosi tjednik ističući kako obližnji prostori na natječajima redovito imaju i više nego tri puta veću cijenu. Ministrova usmena odluka navodno je tek naknadno pismeno formalizirana, potvrdila je Sabo na sudu i neizravno potvrdila da nije uobičajena praksa usmeno poništavati natječaje dva dana prije otvaranja ponuda.

HP dobio prostor je im ured oštećen u potresu

Nacional navodi da Hrvatske pošte, kao državna tvrtka, imaju pravo na zakup državnih prostora bez javnog natječaja u visini početne zakupnine koje odredi lokalna samouprava (u slučaju prostora u Jurišićevoj 5 to je određenih 8037,38 kuna), ali da je neobično da do toga nije došlo prije raspisivanja natječaja, odnosno da je došlo do zaustavljanja natječaja uoči otvaranja ponuda.

Pozivajući se na neslužbene izvore tjednik ističe kako su neke od tih ponuda iznosile i do 30.000 kuna mjesečno i prema tome se može pretpostaviti da je prihod Državnih nekretnina u 10 godina, na koliko je prostor dodijeljen Hrvatskoj pošti, umanjen za više od dva milijuna kuna. Ističu i kako je bilo drugih prostora u vlasništvu države koji bi odgovarali Hrvatskoj pošti, a da pritom državi ne bi izostali milijunski prihodi.

Iz Državnih nekretnina su Nacionalu odgovorili da su Hrvatske pošte zatražile prostor nakon raspisivanja natječaja, pa ga je Ministarstvo zato poništilo. Dodijeli su im prostor jer je ured Hrvatske pošte u Jurišićevoj 13 i cijela zgrada oštećen u potresu, navode Državne nekretnine. No, kako piše tjednik, taj prostor u Jurišićevoj 5 do danas nije stavljen u funkciju iako je bio potreban zbog oštećenja ureda u potresu.

Banožić naredio otpečaćenje

Nakon objave priče da si je Banožić dodijelio stan u centru Zagreba i zatim ga uredio sredstvima iz državnog proračuna, Nacionalu se javilo više sugovornika iz Državnih nekretnina koji su im opisali detalje jednog sastanka u ministrovom kabinetu održanog dva tjedna uoči lanjskih parlamentarnih izbora.

Tema sastanka je navodno bio zakup dva lokala u Zagrebu, u ulici Frana Petrića 1 i Dežmanovom prolazu 2, koji su prethodno bili zapečaćeni zbog visokih dugova. Na tom sastanku, piše tjednik, Banožić je dao usmeni nalog da se ti lokali otpečate. Navodno je rekao kako “naredbu neće izdati, ali prostori se moraju otpečatiti” te se pritom “derao na Renatu Sabo, jer je ‘baš sada’ zapečatila prostore upozorivši je da do izbora ne želi nikakve skandale i da svi u Državnim nekretninama moraju biti ‘kuš’”.

Navodno je spominjao “kaubojske metode”, ignorirao argumente o potrebi zapečaćenja tih lokala zbog milijunskog duga tvrtki koje su ih zakupile te prijetio da će osobno pokrenuti postupke protiv Državnih nekretnina, istaknuo je Nacionalov izvor. Tjednik ističe da je zapisnik tog sastanka vodila Banožićeva glasnogovornica Saša Guttman, ali da su im Državne nekretnine odbile proslijediti taj zapisnik. Navode kako nije uobičajeno da se ministar bavi poslovima tog ranga.

Zakupnici u stečaju ili blokadi

Ti lokali su zapečaćeni po odluci Banožićevog prethodnika Gorana Marića, ali su nakon tog sastanka otpečaćeni. Nacionalov izvor tvrdi da je Sabo pritiskala zaposlenike, posebno one na terenu, da se to učini te su zakupnici (tvrtke Vietro i Delfino promet povezane sa zagrebačkom obitelji Rodić) ponovno ušli u prostore. Do tada su ti lokali bili prazni, jer su im ukinuti minimalni tehnički uvjeti za rad.

Kako navodi tjednik te tvrtke su ostavile golema dugovanja. Tvrtka Vietro, koja je izbrisana iz sudskog registra u svibnju ove godine, za prostor u Petrićevoj je Državnim nekretninama dugovala 1,4 milijuna kuna, pa je isti prostor preuzela istoimena tvrtka (i ona se danas nalazi u stečaju) koja ostavlja dug od 400.000 kuna.

Nacional, pozivajući se na izvore, piše da za prostor u Dežmanovom prolazu tvrtka Delfino promet duguje dva milijuna kuna ističući kako ta tvrtka nema prometa, nalazi se u blokadi i klizi u stečaj. Prema tome teško može očekivati naplata i jednog i drugog duga.

Čekaju pravomoćnu presudu

Državne nekretnine su oko tih lokala Nacionalu odgovorile kako su prostori otpečaćeni da se otkloni šteta za RH. Tvrde da bi “nasilno stupanje u posjed prostora” moglo dovesti zakupnike da pokrenu spor jer se u prostorima nalaze njihove stvari. Ustvrdili su i da je prostor zapečaćen bez prisustva javnog bilježnika pa se ne može dokazati je li nešto otuđeno. Čekaju pravomoćnu presudu za iseljenje kako bi stupili u posjed, navode.

Obitelj Rodić, povezana s tvrtkama koje su zakupile navedene lokale, navodno je ušla u državni poslovni prostor u Tomićevoj i prenamijenila ga u stan gdje se i sad nalaze. Iz Državnih nekretnina su odgovorili kako je sud odredio ovrhu iseljenjem, te da je ona odgođena jer su ovršenici u samoizolaciji zbog zaraze koronavirusom.

Državne nekretnine tvrde da su pravovremeno inicirali “odgovarajuće postupke za iseljenje i naplatu” u svim slučajevima, ali da ne mogu utjecati na brzinu sudskih postupaka, koje su pokrenuli jer “nepošteni posjednici” nisu predavali posjed Društvu. Navode kako je za ta tri poslovna prostora utuženo potraživanje od oko 2,2 milijuna kuna. Dodaju da se uobičajeno naplata realizira kada završe sudski postupci, ako tvrtke ne završe u stečaju, što se dogodilo u ovom slučaju.