“Dodik će vjerojatno pokušati ostvariti prijetnje, ali ne znamo u kojoj mjeri”

Bosnu i Hercegovinu već mjesecima potresa kriza radi planova srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da Republiku Srpsku učini de facto nezavisnom tvorevinom tako što će proglasiti nezakonitim neke od središnjih državnih institucija poput vojske, pravosudnih tijela i carinske uprave. Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt u izvješću o stanju u toj zemlji prozvao ga je “prijetnjom miru i stabilnosti” u BiH. Temom se bavi GLAS SLAVONIJE

Vijeće sigurnosti UN-a prošlog je tjedna odlučilo o ostanku snaga EUFOR-a u toj zemlji, no glavni problemi – ostaju. Uz Dodikove prijetnje, blokiran je rad državnog vrha, a još nema na vidiku promjena Izbornog zakona dok sadašnji onemogućava tamošnjima Hrvatima, za razliku od druga dva naroda, da sami izaberu svog člana Predsjedništva, nego su na to presudan utjecaj imaju – bošnjački glasovi. Zbog toga je član Predsjedništva Željko Komšić – čovjek bez ikakve potpore u velikoj većini hrvatskog naroda u BiH.

Sukob SAD-a i Rusije

Povjesničar Ivo Lučić rekao je za naš list kako se u Vijeću sigurnosti jasno radi o sukobu SAD-a i Rusije o pitanju situacije u BiH. Kaže da je to sukob koji je i prije bio evidentan, no očito su se odnosi snaga promijenili, pa su sada puno vidljiviji i mnogo više to sada ima odraza u stvarnosti nego što je to bilo prije. Na pitanje što eventualno očekuje od promjena Izbornog zakona, Lučić kaže – ništa. “Ne vjerujem u dogovor. Ja sam rekao da dogovora neće biti i da Bakir Izetbegović neće pristati ni na kakve ustupke. To se može samo nametnuti, kao što su i svi dosadašnji sporazumi nametnuti, kao i Barryjevi (bivši voditelj misije OESS-a u BiH Robert Barry, nap.a.) amandmani, koji su i doveli BiH u ovo stanje. Prema tome, ako visoki predstavnik ima interesa i snage, neka izvoli to nametnuti, a ako ne, onda će nametnuti nešto drugo i onda će se ići u daljnju krizu”, kaže Lučić.

Kada je riječ o prethodnih dana spominjanoj mogućnosti da se briše nacionalni prefiks, kaže da to nije neprihvatljivo u smislu da se to briše za člana Predsjedništva. Prema izvornom tumačenju, dodaje, to ne znači da on mora biti Hrvat, Srbin i Bošnjak, nego onaj koga će Srbi, Hrvati i Bošnjaci izabrati kao konstitutivni narod. “Time što su Bošnjaci dosad glasali i birali hrvatskog predstavnika narušavaju i zloupotrebljavaju Ustav jer ruše glavno, natkriljujuće načelo Ustava, a to je da su Hrvati konstitutivan narod. Nisu oni to slučajno. Konstitutivan narod prestaje biti kada nemate svoj politički subjektivitet, a to je dokinuto Barryjevim i sličnim, drugim amandmanima, iza 2000. godine. Ili ćemo se držati Daytonskog sporazuma ili ne? Ne možete optuživati neke ljude da ruše taj sporazum, primjerice u slučaju Dodika, koji to radi kada govori o vraćanju nadležnosti koje su oduzete Republici Srpskoj. Nemam simpatija prema RS-u kao političkoj tvorbi, međutim sada govorim iz pozicije prava. Dakle, on to ruši, a istovremeno Željko Komšić, koji se predstavlja hrvatskim članom Predsjedništva, a optužuje međunarodnu zajednicu da radi u interesu Hrvata – to nema veze sa zdravim razumom, jer on je zapravo antihrvatski član Predsjedništva. On je izabran na retorici mržnje prema Hrvatima i hrvatskim političkim pravima. I on se zalaže za ukidanje konstitutivnosti, potpuno narušavanje i rušenje Daytonskog sporazuma, ali se to ne tretira tako. Oni to zovu progresivnim, a to su idiotske stvari koje na kraju završavaju ovakvom krizom kakva sada je, i nažalost, bit će sve dublja i dublja, ističe Lučić.

Zbog svih tih razloga misli da ni sada nema odluka koje vode ka konketnim pomacima na terenu. “Dodika ne zanima to što je Vijeće sigurnosti zaključilo. Tu se radi sada o suprotstavljenim interesima velikih sila. Dodik se tu jasno potpuno izuzeo, a on je nekada bio čovjek kojega su Amerikanci doveli na tu funkciju. Rekao je da više nije pod njihovim utjecajem i očito više ne vjeruje ni u njihovu moć. Jer je on jasno rekao da ga njihove sankcije i mišljenje uopće ne zanimaju. Sada se to vidi i u odnosu unutar Vijeća sigurnosti, gdje također postoje podjele, pukotine, a kako će oni izgledati sutra ili za godinu dan to ne znamo. U svakom slučaju, problem BiH je to što unutar BiH nema dovoljno demokratskih snaga, pameti, mudrosti i vizionarstva da se postignu određeni sporazumi, a to prije svega adresiram na bošnjačko-muslimansku politiku jer su oni najbrojniji, i prema tome najutjecajniji. Tamo imamo Bakira Izetbegovića, koji prijeti sa stotinjak tenkova i 8000 vojnika, služi se ratnom retorikom, ali to naravno uvija u priču o obrani zemlje – neće nitko reći da će napasti nekoga. To su činjenice”, dodaje Lučić.

“Kriza se nastavlja i produbljuje. Ništa se riješilo nije. Bit će još visokih predstavnika, kao i sjednica Vijeća sigurnosti. No, ako ne bude unutarnjih snaga i pameti da se država sačuva – neće se sačuvati, a ako toga bude – sačuvat će se. Nažalost, to iskustvo već imamo, već smo to vidjeli. Ovo je deja vu”, zaključuje Lučić.

Bolja pozicija

Dodikove su postupke za Hinu komentirali i drugi analitičari. “Dodik će vjerojatno pokušati ostvariti svoje prijetnje, ali ne znamo u kojoj mjeri jer on vodi iracionalnu politiku”, rekao je za Hinu Enver Kazaz, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Kazaz smatra da je Dodik “pogrešan korak” već napravio u listopadu, kad je zatražio da Narodna skupštine RS-a donese zakon koji predviđa uspostavu entitetske Agencije za lijekove i time derogira ulogu koju agencija ima na državnoj razini.Vlasti u BiH na to nisu reagirale “ni diplomatski ni institucionalno, nego histerično-patriotski natječući se tko će izgovoriti više mrzilačkih rečenica”, rekao je Kazaz. On kao kakvu-takvu olakotnu okolnost vidi činjenicu da je “na djelu konflikt koji Dodik pokušava voditi kao politički, a ne ratni”. Kaže da je glavni razlog što se Dodik ponaša izazivački “svijest da njemu i njegovom Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) objektivno prijeti poraz na izborima” koji bi se trebali održati u listopadu 2022.”Dodik će stoga krizu razvlačiti do izbora”, procjenjuje Kazaz, koji misli da zasad ni Schmidt ni vlasti u BiH “na Dodikove izazove ne odgovaraju na pravi način”.

S druge strane, hrvatski politolog Višeslav Raos tvrdi da “Dodik nema ozbiljnih suparnika” iako je na lokalnim izborima izgubio Banju Luku i ne misli da ga “motivira strah da ne bude reizabran”. Raos podsjeća da su tzv. bonske ovlasti i jačanje vojno-sigurnosnih međunarodnih snaga, osobito u slučaju uspostave entitetske vojske u Republici Srpskoj, postojeći instrumenti za odgovor na Dodikove prijetnje. No taj profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu smatra da Dodik, unatoč “eksplozivnim izjavama”, ipak računa na političko rješenje i zapravo “želi osigurati bolju pregovaračku poziciju u kontekstu ove izborne reforme kojom rukovode Amerikanci”. Dužnosnici američke i europske diplomacije Matthew Palmer i Angelina Eichhorst trebali bi sredinom studenoga ponovno doći u BiH kako bi posredovali u pregovorima o izmjenama izbornog zakona. Raos navodi da to ohrabruje kako bi se do kraja 2021. postigao “bar nekakav dogovor” zbog preporuke Venecijanske komisije da se izborno zakonodavstvo ne mijenja u izbornoj godini.

Igor Bošnjak Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA