RBA: Rast hrvatskog BDP-a mogao bi iznositi 7 posto u 2021. godini, uz pozitivne rizike. Javlja GLAS SLAVONIJE
Stopa rasta hrvatskog gospodarstva u trećem ovogodišnjem tromjesečju mogla bi iznositi 10,5 posto na godišnjoj razini, dok bi u cijeloj 2021. godini rast mogao iznositi sedam posto, a ta projekcija izložena je pozitivnim rizicima. Istaknuto je to u srijedu na predstavljanju nove RBAnalize nazvane “Snažan oporavak u uvjetima jačanja inflacije”.
U drugom kvartalu ove godine hrvatski BDP porastao je za rekordnih 16,1 posto na godišnjoj razini, a krajem studenoga bit će objavljeni i podaci o njegovu kretanju za treće tromjesečje, pri čemu glavna makroekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević očekuje da će stopa rasta ponovno biti dvoznamenkasta. Okvirna se procjena kreće oko 10,5 posto, a predvodnik rasta, slično kao i u drugom kvartalu, trebala bi biti osobna potrošnja. No u RBA-u očekuju da će doći do usporavanja rasta u posljednjem ovogodišnjem kvartalu. Tako i dalje prognoziraju da će hrvatsko gospodarstvo u 2021. godini porasti za sedam posto, što je znatno niže od posljednje prognoze Vlade, koja predviđa rast od devet posto, kao i HNB-a, koji očekuje porast za 8,5 posto. Živković Matijević kaže da su oprezniji u prognozama od HNB-a i Vlade, no ističe da su prisutni pozitivni rizici. “Pretpostavljamo da će situacija s poremećajima u lancima opskrbe i razvoj epidemiološke situacije diljem Europe i kod naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera doista imati određenog utjecaja i da će doći do određenog usporavanja, ali projekcija je izložena pozitivnim rizicima, pa ako ih ‘ugradimo‘, rast bi mogao biti 8 – 8,5 posto”, ističe Živković Matijević.
Kada je riječ o inflaciji, posljednji podaci DZS-a pokazali su da su potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu porasle za 3,3 posto na godišnjoj razini. Kako iznosi Živković Matijević, podaci o inflaciji za prvih devet mjeseci pokazuju da su nešto više od 50 posto rasta generirale cijene energije, oko 20 posto otpada na alkohol i duhan, a od polovine godine rastu i cijene hrane, što je posljedica rasta cijena sirovina na globalnim tržištima, kao i vremenskih neprilika. U cijeloj 2021. potrošačke cijene trebale bi porasti za 2,3 posto, dok u 2022. očekuju smirivanje, posebice u drugoj polovini te godine. Živković Matijević napominje da bi inflacija svoj vrhunac mogla dosegnuti u prvom kvartalu iduće godine, kada bi njezina stopa mogla iznositi 4,5 posto, možda i blago više od toga. Većina analitičara smatra da je inflacija cijena energije prošla svoj vrhunac, dok se poremećaji u lancima opskrbe još nisu prelili na potrošačke cijene, a postavlja se pitanje kada će se to dogoditi. Tako, Živković Matijević apostrofira da ako se situacija s tim poremećajima nastavi te cijene vozarina ponovo počnu rasti, onda su i projekcije blagog usporavanja rasta cijena u idućoj godini izložene negativnim rizicima. Drugim riječima, cijene bi mogle biti više od trenutačnih projekcija, no Živković Matijević napominje da to za sada ne očekuju.
Dijana Pavlović Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
