Zašto će uvođenjem eura kao valute u Hrvatskoj kava u kafićima poskupjeti, a neki znatno skuplji uporabni predmeti neće? Kakva će biti prava i zaštita potrošača? Hoće li doista Hrvatska s 1. siječnja 2023. prijeći na euro? To su samo neka od pitanja na koje su odgovore u utorak studenti prve godine osječkog Ekonomskog fakulteta imali prilike saznati od Zvonimira Savića, savjetnika premijera Andreja Plenkovića i glavnog koordinatora provedbe Nacionalnog plana zamjene kune eurom. Javlja GLAS SLAVONIJE
Savić se na početku osvrnuo na trenutačno stanje kako bi oslikao koliko smo već vezani uz euro. “Kod stanovništva je 87 posto ukupnih štednih oročenih depozita u eurima. Ako pogledamo poduzeća, 63 posto su devizni krediti, ili oni vezani uz euro. Više od 50 posto svega što proizvedemo plasira se u države koje imaju euro kao svoju valutu. U turizmu više od 70 posto ukupnih prihoda ostvarimo od onih turista koji dolaze iz zemalja članica europodručja. Kada se pogledaju brojke, mi smo kao društvo izuzetno povezani s eurom”, nabrajao je Savić. Potom je podsjetio na potrebne mehanizme da država prijeđe na euro. Nekima od zemalja koje su tu učinile prije nas, poput Litve, taj je proces trajao deset godina.
“U ovom trenutku ni mi ne smijemo tvrditi da ćemo prijeći na euro 2023. godine, nego da je to naš očekivani cilj. Ali za sada ispunjavamo sve tražene uvjete”, rekao je Savić. Osvrnuo se i na stavove javnosti među kojom je najveći strah da će sve poskupjeti. Najveća mogućnost dizanja cijena bit će kod onih usluga i dobara koja su male vrijednosti i češće se kupuju, primjerice kava, pekarski proizvodi, novine, a kod onih dobara koje su veće vrijednosti iskustva drugih zemalja pokazala su da se cijene zaokružuju naniže.
Kad je riječ o poskupljenju, odnosno jednokratnom učinku na rast cijena zbog ulaska u eurozonu, on se za Hrvatsku procjenjuje na oko 0,2 postotna poena. Pojasnio je to na primjeru kave, primjerice ondje gdje se prodaje po 10 kuna, uz tečaj 7,5342 eura iznosit će 1,32723 eura, odnosno kada se zaokruži na dvije decimale – 1,33 – što je rast od 0,22 posto. Ali kod kave koja je 12 kuna, nakon zaokruživanja bit će niža 0,2 posto (1,5926/1,59 eura). Kako bi sve bilo razumljivije, šest mjeseci prije uvođenje eura na računima će biti dvojno iskazivanje cijena, što znači da će biti iskazana vrijednost u kunama i eurima.
Za dr. sc. Natašu Drvenkar, s Katedre za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju, koja je organizirala ovo predavanje, nema dilema zašto je važno s ovom temom upoznati studente odmah na prvoj godini. “Potrebno je da se oni počnu već sada educirati, jer oni su ti koji će biti kreatori budućih poslovnih procesa koji će isplaćivati plaće u eurima. Što ih prije uvedemo u ovu temu, to je za nas bolje”, istaknula je Drvenkar. D.Kuštro Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
