Europa već drhti zbog energenata, ne zna se hoće li iduća zima biti obilježena poskupljenjima pa i teškoćama u nabavi energenata. To je ponovno u jednadžbu ubacilo nuklearke. U srpnju je Slovenija pokrenula postupak izgradnje novog reaktora u Krškom. A posljednjih se tjedana pojavila pro-nuklearna inicijativa u Europskoj uniji, kojoj se pridružila i Hrvatska. Javlja HRTV
U betonskoj kupoli – reaktoru, nuklernom fisijom, izgara četverometarska šipka nukleranog goriva uranija. Tek 32. šipka u gotovo četiri desetljeća Nuklearne elektrane Krško. Golema energija iz paroturbine, kroz kabele, uz tiho zujanje, ide u šumu dalekovoda. Napaja petinu Slovenije i desetinu Hrvatske.
Za malo više od godinu dana, 1. siječnja 2023. istječe redoviti rok trajanja ovog čuda američke Westinghousove tehnologije. Ljubljana čini sve kako bi produljila rad Krškog za još 20 godina. A, u međuvremenu, sagradila bi i “drugi blok”, zapravo novu nuklearku koja bi trajala sljedećih 60 godina.
Slovenski ministar infrastrukture Jernej Vrtovec u srpnju je pokrenuo proceduru za novu nuklearku. Izdao je “energetsku dozvolu”, što je prvi korak u dugom nizu papira. Slovenija prije kani zatvoriti termoelektranu TEŠ na ugljen iz kojega sada dobiva čak četvrtinu struje.
– Sve pripremamo za godinu 2033. Tada bismo nedostatak 28% energije lako nadomjestili drugim blokom nuklearke. Stoga, vodit ćemo raspravu u smjeru da bi drugi blok nuklearke, ako se građani Slovenije suglase, počela s radom 2033. ili 2034., rekao je Vrtovec.
– Zagovornik sam nuklearne energije jer želimo dosegnuti sve ciljeve koje smo sebi zadali u EU-u oko dekarbonizacije društva. U tome je ključna nuklearna energija. Znate da nemaju sve države Unije jednaka polazišta. Nemaju sve države Unije dovoljno potencijala u obnovljivim izvorima energije. Slovenija nema velik potencijal za vjetroelektrane. Jedina mogućnost da budemo energetski neovisni i jedina mogućnost da postignemo sve ciljeve zaštite okoliša je nuklearna energija, naglasio je Vrtovec.
“Novo Krško” stajalo bi navodno 8 milijardi eura. U krugu postojećeg gradi se skladište visokoradioaktivnog otpada. Tu ostaje zauvijek. Polovina onog srednje i niskoradioaktivnog otpada treba se podijeliti i sigurno pohraniti kod susjednog slovenskog sela Vrbina te u Hrvatskoj u vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori, kod Dvora. Sad ga nema puno, ali bit će, kad krene razgradnja postojećeg Krškog.
– Mi smo zainteresirani za stabilan, dugoročan izvor električne energije kakav Hrvatska primjerice sada ima i nadamo se da će imati do 2043. godine iz Krškog. Ako dođe do izgradnje drugog bloka, jasno smo komunicirali drugoj strani na razini HEP – Geni, trenutni suvlasnici Krškog, našu volju da sudjelujemo u tom financiranju i u konačnici u korištenju tog izvora električne energije. Isto tako jasno smo komunicirali i mađarskoj strani našu želju da, naravno nakon pregovora po komercijalnim uvjetima, imamo stabilan izvor dobave i iz njihove elektrane, objasnio je hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Da bi postojeće Krško dobilo dozvolu za dodatnih 20 godina rada, mora ishoditi novu studiju utjecaja na okoliš. Nije to samo napisati novi dokument.
– Osnovna tehnologija za proizvodnju ostaje jednaka. Spomenuti program nadgradnje sigurnosti zapravo je investiranje i ulaganje u nova rješenja i nove sustave koji se stavljaju u funkciju upravo iz razloga ekstremnih malo vjerojatnih prirodnih događaja. Taj se program provodi posljednjih 10 godina i ima vrijednost oko 350 milijuna eura, istaknuo je predsjednik Uprave NEK-a Simon Rožman. Više na izvornom LINKU
DEMOS MEDIA
