Teškoće u razvoju ima svako četvrto dijete u dobi od tri do šest godina u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ili njih 25 posto, ali se one premalo i kasno prepoznaju. Javlja SLOBODNA DALMACIJA

Riječ je ponajviše o govorno-jezičnim poteškoćama koje su i dalje u porastu i u školskoj dobi donose još više poteškoća u učenju i socijalnim odnosima. To ima znatan utjecaj i na emocionalne smetnje koje se manifestiraju različitom simptomatologijom u daljnjim razvojnim fazama. “Screen time” – vrijeme provedeno ispred ekrana – od rane dobi ide ruku pod ruku s poremećajima koncentracije i jezične komunikacije.

Na ove alarmantne činjenice podsjetila je ovih dana profesorica Mirela Grbić, stručna suradnica pri Službi za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije i voditeljica Odsjeka za preventivne programe, u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja koji se obilježava 10. listopada.

Profesorica Grbić, osim zapažanja iz prakse, referirala se na podatke iz longitudinalnog istraživanja koje su proveli Služba za mentalno zdravlje te stručni suradnici iz predškolskih ustanova Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju od 2007. do 2017. godine na uzorku od gotovo 8000 djece vrtićke dobi u ovoj županiji.

Mentalno zdravlje i odraslih, i djece i mladih, još je više došlo na kušnju u posljednje dvije godine od izbijanja pandemije COVID-a 19, a provedena istraživanja ukazuju na ozbiljne posljedice pandemije na ovom području koje će svoje pravo lice tek pokazati u nadolazećim godinama.

Žana Pavlović, dječja psihologinja iz Splita, koja je također sudjelovala u longitudinalnom istraživanju, ističe kako navedene poražavajuće rezultate treba donekle uzeti s oprezom jer se temelje na procjenama odgojitelja u odgojnim skupinama od kojih neki mogu biti manje ili više senzibilizirani za probleme djece. Više na LINKU

DEMOS MEDIA