Premijer Andrej Plenković kazao je jučer, nakon sastanka parlamentarne većine, da će vladajuća koalicija na sutrašnjoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe posvećenoj izboru predsjednika Vrhovnog suda podržati kandidature Radovana Dobronića i Marina Mrčele. Rekao je da je Dobronić iznio dobar program, a istodobno se pokazalo da dobar program ima i sudac Vrhovnog suda Mrčela, pa su obojica zavrijedili pozitivnu ocjenu. “Na ovaj mudar i kvalitetan način okončat ćemo ovu sagu o izboru predsjednika Vrhovnog suda koja ni hrvatskom pravosuđu, a ni hrvatskom društvu ne donosi ništa dobroga”, poručio je. 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je press konferenciju nakon današnjeg sastanka parlamentarne većine u Banskim dvorima.

Izvijestio je da je parlamentarna većina raspravljala o nekoliko tema – konzultacije u vezi s procesom izbora predsjednika Vrhovnoga suda, predstavljanje kontura novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa, te nekoliko drugih tema uobičajenoga karaktera o radu Hrvatskoga sabora.

Istaknuo je da se u proteklih nekoliko mjeseci na pogrešan način pokušava prikazati izbor predsjednika Vrhovnog suda kao spas i ključ reforme hrvatskog pravosuđa.

“Naravno da to nije točno, niti će izbor bilo koje osobe na čelo Vrhovnog suda biti ključ reforme hrvatskoga pravosuđa”, poručio je.

Pojasnio je da predsjednik Vrhovnog suda prvenstveno ima ovlasti u pogledu organizacije rada suda na čijem je čelu, ne dodjeljuje predmete, u pravilu ne sudi, ne predlaže niti donosi bilo kakve propise.

Reformu pravosuđa ne provodi predsjednik Vrhovnog suda, nego Vlada i Sabor

“Reformu pravosuđa provodi Vlada, zajedno s Hrvatskim saborom, i to u tri glavna segmenta – zakonski, organizacijski i razvojni okvir”, naglasio je.

U fokusu reforme pravosuđa, dodao je, sada već petu godinu u dva mandata ove Vlade je prije svega smanjenje broja neriješenih predmeta, skraćivanje duljine trajanja postupaka, jačanje neovisnosti i kapaciteta pravosudnih tijela, a usporedno s time, i jačanje profesionalnosti sudaca.

Sve se to radi kroz skraćivanje rokova u kaznenim i parničnim postupcima, kroz racionalizaciju mreže sudova te kroz jačanje mehanizama obrazovanja, napredovanja i odgovornosti pravosudnih dužnosnika.

Uvedena je također i transparentnost u sustav pravosuđa, a podaci o imovini pravosudnih dužnosnika su javno dostupni.

“Kroz uvođenje novih, digitalnih alata, kontinuirano racionaliziramo i moderniziramo procese te ih činimo bržima i učinkovitijima”, kazao je predsjednik Vlade istaknuvši da su to samo neke od mjera koje u svojoj suštini predstavljaju smisao reforme pravosuđa.

Proteklih mjeseci suci sustavno omalovažavani, stvorila se netočna i štetna percepcija

“Paralelno s pogrešnom tezom o nezaobilaznoj i vrhunaravnoj ulozi osobe koja će obavljati dužnost predsjednika Vrhovnoga suda kao osobi koja će spasiti hrvatsko pravosuđe, proteklih mjeseci mogli smo primijetiti da su suci bili sustavno omalovažavani i blaćeni, i to ne samo suci Vrhovnoga suda, nego svi suci u Republici Hrvatskoj”, istaknuo je premijer.

Upozorio je da je Hrvatska zbog takvog ozračja koje je vladalo u javnosti dobila čak i kritiku od strane Europske komisije u drugom izvješću o vladavini prava te dodao da je zbog tog ozračja povjerenje u pravosuđe, koje je ionako nisko, srozano kroz ovaj proces do mjere gdje su položaj i percepcija sudačke dužnosti svedeni na nikad gore grane.

“Osim što ta percepcija nije točna, ona je izrazito štetna za povjerenje u pravosudni sustav”, poručio je premijer.

Naglasio je da se Vlada slaže da je pravosuđe potrebno mijenjati, ali i dodao da se to radi konkretnim reformama i jačanjem, a ne rušenjem povjerenja u struku.

“To se ne radi nepoštivanjem propisa i odluka Ustavnoga suda”, dodao je.

Istaknuo je da su se reformom pravosuđa dosada bavile sve hrvatske Vlade, a u okviru pristupnih pregovora s Europskom unijom napravljeni su bitni i značajni pomaci i iskoraci.

Kada se 2013. birao predsjednik Vrhovnog suda, nije bilo riječi o tome da će predstavljati ključnu transformaciju i reformu hrvatskoga pravosuđa

Iako problemi i dalje postoje, premijer Plenković podsjetio je da su ti isti problemi postojali i, primjerice, 2013. godine.

“Ne samo da su postojali, nego su bili i puno veći. Broj neriješenih predmeta tada je bio za oko 33 posto veći nego što je danas. Tada je bilo 735.873 neriješenih predmeta, a danas je to 490.521. Prosječna duljina postupaka tada bila je 165 dana, a danas je 133 dana”, naveo je.

Te 2013. godine, naglasio je premijer Plenković, kada se birao ponovno predsjednik Vrhovnoga suda, nije se tražilo da nova osoba na čelu Vrhovnoga suda bude osoba koja nije iz redova sudaca Vrhovnoga suda.

“Tada Vrhovni sud nije bio kvalificiran kao “boys club”, nisu u njemu “suci uživali kao prasci”, nije bilo “plavih okica, loknica ni kapica”. Premda je tada sastav Vrhovnoga suda u velikoj mjeri bio isti kao što je i danas”, upozorio je.

Dapače, dodao je, tada je u tišini, bez javnog poziva i bez ikakve rasprave imenovan za predsjednika Vrhovnoga suda iz reda sudaca Vrhovnoga suda gospodin Branko Hrvatin na treći mandat zaredom.

Nigdje u hrvatskoj javnosti, nastavio je premijer Plenković, tada nije bilo riječi o tome kako će izbor predsjednika Vrhovnoga suda predstavljati ključnu transformaciju i reformu hrvatskoga pravosuđa. Više na LINKU

DEMOS MEDIA Izvor Vlada RH