Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”, upitan hoće li danas, nakon žestokih sukoba na relaciji Pantovčak – Banski dvori, biti završen proces izbora predsjednika Vrhovnog suda ili možda slijedi novi nastavak, rekao je da je danas sjednica Odbora za pravosuđe, a kao što je istaknuo predsjednik Vlade, zastupnici HDZ-a podržat će dvojicu kandidata, Marina Mrčelu i Radovana Dobronića. 

– Dakle, ako Odbor izglasa pozitivno mišljenje, ovaj se proces nastavlja. Predsjednik Republike predlaže Hrvatskom saboru imenovanje jednog od predloženih kandidata na plenarnu sjednicu na kojoj će odlučivati o predsjedniku Vrhovnog suda, rekao je ministar Ivan Malenica.
Dodao je da su se HDZ i vladajuća većina odlučili predložiti dvojicu kandidata, jer to proizlazi iz njihovih nastupa i saslušanja na Odboru, kvalitetnih programa.

– Smatramo da su to dva kvalitetna kandidata i naš je stav da bi jedan od njih trebao biti predsjednik Vrhovnog suda. Naravno, predsjednik Republike je taj koji predlaže predsjednika Vrhovnog suda, objasnio je Malenica. Donosi HRT

Budući da se zna da će predsjednik Zoran Milanović predložiti Radovana Dobronića, na pitanje kako će glasati vladajuća većina, Malenica se pozvao na jučerašnju izjavu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.

– Zastupnici HDZ-a, a vjerujem i parlamentarna većina, podržat će Radovana Dobronića, ako ga predsjednik Republike predloži, kazao je. 

Cilj je završiti  priču i baviti se ozbiljnijim temama

Na pitanje što je vladajućima dalo signal da je Radovan Dobronić, uz Marina Mrčelu, dobar izbor, Malenica je kazao kako prije svega želi demistificirati ulogu predsjednika Vrhovnog suda.

– Smatramo da gospodin Dobronić ima kvalitetan program, da je donio jednu važnu presudu u obnašanju dužnosti suca Trgovačkog suda. Ima i boljih kandidata, međutim, cilj nam je da završimo ovu priču i da se Ministarstvo pravosuđa i Vrhovni sud bave ozbiljnijim stvarima koje se odnose na reformu pravosuđa.

Ministar pravosuđa i uprave kazao je da se Ministarstvo, svjesno izazova u svojem resoru, i u prošlom i u ovom mandati bavi rješavanjem pitanja velikog broja neriješenih predmeta i  dugotrajnosti postupaka.

– Time se aktivno bavimo, idemo na to da kroz akcijske planove smanjimo broj neriješenih predmeta, izmjenama zakonodavnog okvira da ubrzamo postupke, izmjenama parničnog postupka, izmjenama kaznenog postupka, rekao je Malenica. 

Dodao je da je na stotine milijuna kuna uloženo u digitalizaciju pravosuđa i u infrastrukturu. 

– I u tom dijelu zadovoljavamo uvjete da suci i ostali pravosudni dužnosnici mogu neometano raditi, sazivati ročišta i ispunjavati sudačku normu. Zapravo, da skraćujemo postupak i povećavamo broj riješenih predmeta. Vjerujem da će i predsjednik Vrhovnog suda, kada bude izabran, tome dati podršku i da ćemo zajedno raditi na unaprjeđenju pravosuđa, poručio je Malenica.

Predsjednik Vrhovnog suda je menadžer – upravlja Vrhovnim sudom 

 – Predsjednik Vrhovnog suda nije osoba koja pokreće reformu pravosuđa. Pokreće je Vlada i Ministarstvo pravosuđa i uprave kroz izmjene zakonodavnog okvira, kroz ulaganja u infrastrukturu. Predsjednik Vrhovnog suda zapravo je menadžer i osoba koja upravlja Vrhovnim sudom. Ovlasti predsjednika Vrhovnog suda su sužene u dijelu predlaganja određenih promjena u samom pravosuđu, rekao je ministar Malenica. 

Dodao je kako mjesecima nakon isteka mandata gospodina Sesse Vrhovni sud neometano radi i gospodin Mrčela koji obnaša dužnost predsjednika Vrhovnog suda radi taj posao, a najava ustavne krize i problema u pravosuđu koji su se najavljivali nakon isteka mandata gospodina Sesse bila je prazna priča. 

Reforma pravosuđa u rukama je Vlade i Ministarstva

– Reforma pravosuđa u rukama je Vlade i Ministarstva. To se vidi i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kroz 13 reformi koje smo mi predložili, kroz 700 mil. kn projekata koje smo predložili, kroz niz zakonodavnih izmjena na kojima aktivno radimo. Prvenstveno su to parnični i kazneni postupak i niz drugih zakona koji imaju za cilj ubrzati rješavanje predmeta, smanjiti broj neriješenih predmeta i općenito, utjecati na percepciju samog pravosuđa, istaknuo je ministar pravosuđa i uprave.  

U izmjenama Zakona o sudovima dodatno precizran postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda. 

– Kad smo pripremali izmjene Zakona o sudovima, prvenstveno nam je bila ideja mijenjati dio koji se odnosi na sigurnosne provjere samih sudaca i ostalih pravosudnih dužnosnika, uvođenje obiteljskih odjela, rješavanje statusa sudskih tumača i vještaka rekao je ministar pravosuđa.

Dodao je da je i sam izbor predsjednika Vrhovnog suda bio među prioritetima izmjena ovog Zakona.

-Tu smo se uskladili s odlukom Ustavnog suda koji je utvrdio da u važećem Zakonu o sudovima postoje nedorečenosti. Pristupili smo preciziranju odredbi koje se odnose na izbor predsjednika Vrhovnog suda, odnosno, čak i u dijelu imenovanja v.d. predsjednika Vrhovnog suda, gdje bi, ako istekne mandat predsjedniku Vrhovnog suda Državno sudbeno vijeće (DSV) iz reda sudaca trebalo imenovati v.d. predsjednika Vrhovnog suda. Uveli smo i rok od 30 dana ako predsjednik Republike ne predloži ni jednog kandidata, tada DSV može poništiti javni poziv i u roku od osam dana raspisati novi javni poziv. Tu dodatno preciziramo postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda i uvodimo određene rokove da bi taj postupak bio transparentniji, ali i brži pojasnio je Malenica izmjene zakona. 

Novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa

Upitan hoće li se novim zakonom osnažiti Povjerenstvo, ili će ga se, kako kažu kritičari, promjenama eutanazirati, Malenica je odgovorio da su brojne promjene predviđene novim zakonom, koji ide prema osnaživanju samog Povjerenstva. 

– Istaknuo sam da smo novim zakonom ispunili sve preporuke GRECO-a i preporuke iz izvješća o vladavini prava Europske komisije. Također smo zakonodavni okvir uskladili s praksom upravnih sudova i odlukama Ustavnog suda. Dobili smo kvalitetan zakon koji svakako ide u smjeru osnaživanja samog Povjerenstva. 

Redefiniran pojam dužnosnika  

– Sada koristimo pojam obveznik o sprečavanju sukoba interesa. Proširili smo krug obveznika koji su dužni ispunjavati imovinsku karticu za preko tisuću novih obveznika, rekao je. Dodao je da su tu postupili prema preporukama GRECO-a i Izvješća o vladavini prava Europske komisije. 

– Dodatno smo pojasnili pojmove kao što su “poslovni odnos”, i pojmove koji su u praksi Povjerenstva izazivali određene probleme. 

Postupak pred Povjerenstvom bit će brži i transparentniji 

Postupak prema važećem zakonu sada ide u faze, dakle: otvaranje predmeta, pokretanje postupka, pa odlučivanje o sukobu interesa. Sada će to biti dvije faze – otvaranje predmeta, odnosno pokretanje postupka i nakon toga odmah ide odlučivanje o sukobu interesa, rekao je Malenica. 

 Istaknuo je da su kroz novi zakon proširili tzv. cooling off period, dakle razdoblje ograničenja za dužnosnike nakon prestanka njihovog mandata. Razdoblje koje je dosad trajalo 12 mjeseci povećano je na 18 mjeseci. 

– Dodatno smo precizirali na što se cooling off period odnosi. Dakle, dužnosnik se nakon prestanka svog mandata 18 mjeseci ne može zaposliti na upravljačkim pozicijama u pravnim osobama s kojima je bio u poslovnom odnosu ili u odnosu upravljačke, nadzorne ili neke druge funkcije. Bitno je i da smo utvrdili određene rokove u kojima samo Povjerenstvo postupa, rekao je. 

Dodao je da su određeni rokovi od slanja zahtijeva prema obvezniku za dostavu određenih informacija pa do rješavanja predmeta, jasno je utvrđeni što se događa kada se zahtjeva izuzeće člana Povjerenstva – tu je nadležnost Visokog upravnog suda.

– Precizirali smo i pravne lijekove – kada će odlučivati Visoki upravni sud RH o pravnom lijeku na samo rješenje povjerenstva. Mislim da smo dobili jedan kvalitetan zakonski prijedlog. On je dio sveobuhvatnog paketa Vlade – jednog antikorupcijskog paketa koji će Vlada donijeti do kraja ove godine, rekao je. 

Dodao je da je, osim Zakona o sprečavanju sukoba interesa tu još i Zakon o sudovima i Zakon o Državnom odvjetništvu u dijelu sigurnosnih provjera za same suce, zatim Zakon o prijaviteljima nepravilnosti, tj. tzv zakon o zviždačima, Strategija o borbi protiv korupcije koja sljedeći tjedan ide u Hrvatski sabor. Tu su brojne aktivnosti koje ova Vlada poduzima u području borbe protiv korupcije.