Stanovnici kineskog grada Wuhana ponovno su osuđeni na boravak u svojim domovima, no ovaj su puta razlog dugotrajne obilne kiše koje su gradske vlasti natjerale da proglase drugu najvišu razinu stanja pripravnosti, piše The Guardian.

Državni su mediji optuženi za minoriziranje ozbiljnosti poplava koje su uzrokovali pljuskovi te naglašavanje napora djelatnika službi za hitne intervencije. U medijima su tako u prvi plan isturene fotografije vojnika koji spašavaju građane kojima su poplavne vode nerijetko dosezale i razinu struka.

Kineski mediji pišu da u Wuhanu između nedjelje i ponedjeljka ujutro palo rekordnih 426 milimetara kiše. Gradske su vlasti u ponedjeljak proglasile drugu najviše razinu stanja pripravnosti (skala ima četiri razine), a predviđa se da će se vrijeme u regiji idućih dana još i pogoršati.

Zemlja se priprema za još poplava nakon što je u nekim regijama palo kiše kao što nije desetljećima. Te su kiše dovele do pojave blatnih odrona i poplava koji su direktno pogodili više od 20 milijuna ljudi i prouzročili najmanje 39 milijardi kuna materijalne štete.

Kineski Državni hidrometeorološki zavod izdao je 31-dnevno upozorenje za pljuskove. “Takvo što se rijetko viđalo posljednjih godina”, napisali su državni mediji na društvenoj mreži Weibo. Kinesko Ministarstvo upravljanja u hitnim situacijama tvrdi da je najmanje 121 osoba umrla je ili nestala od posljedica pljuskova i poplava te da je više od 875 tisuća ljudi moralo pronaći alternativni smještaj.

Internetski se korisnici, međutim, pitaju zašto se o pljuskovima tako malo govori u medijima. “Zašto naši službeni mediji ne govore ništa o teškim poplavama na jugu zemlje”, napisao je jedan korisnik na Weibu. “Tema poplava je poput tetovaže – prekrivena je.”

Mingbai Zhishi, nezavisni profil na društvenim mrežama ili “samomedij”, napisao je: “Poplave koje luduju jugom neće utihnuti, ali za razliku od prije, mediji ne trče da o njima pišu. Jako je tiho.”

Nekoliko dijelova provincije Hubei, čiji je Wuhan glavni grad, već su poplavljeni. Pljuskovi u Jingmenu doveli su do poplavljivanja trgovina i supermarketa. Helen Hai, 25-godišnja žiteljica okruga Changyang koji se nalazi istočno od Wuhana, opisala je kako joj je bilo voziti automobil po planinskim cestama i prolaziti pored kamenih i blatnih odrona. Brisači na prozorima uopće nisu pomagali. “Bilo je kao da sam slijepa, kao da vozim pod vodom”, rekla je Hai. “Kiša je pada od jutra do mraka. Bilo je jako zastrašujuće i osjećam se jako neobično.”

Poplave su u kineskom gradu Tongrenu u provinciji Guizhou u centru grada napravile vodopad, a evakuirano je više od 100 tisuća stanovnika Chongqinga u provinciji Sichuan.

Kineski predsjednik Xi Jinping prvi se puta naciji obratio 29. lipnja, nakon više tjedana obilnih pljuskova i teških poplava. Xi je tada rekao da se u borbi protiv poplava prvenstveno mora voditi računa o životima ljudi.

Stručnjaci kažu da se aktivno radi na smanjivanju opasnosti o brana na rijekama na jugu i jugozapadu Kine, regijama koje su najteže pogođene poplavama. “To je njihov tradicija. Nikada ne kažu kako je došlo do katastrofe i zašto”, rekao je kineski hidrolog Wang Weiluo i čest kritičar hidroelektrane Tri klanca na rijeci Yangtze. “Većina ljudi misli da do poplava dolazi zbog nepovoljnih vremenskih prilika, međutim većinom ih uzrokuju izljevi iz rezervoara.”

Wang tvrdi da su pravi gubici vjerojatno veći od onih koji su navedeni u službenim izvješćima te podsjeća na to kako je Kina upravljala epidemijom koronavirusa. Prenosi Jutarnji list