Dok se čekaju detalji o tome kako će Ministarstvo financija natjerati banke da građanima besplatno pruže osnovni račun, ispostavlja se da malo tko uopće zna da takva vrsta računa već postoji u ponudi, kao i da ima široki raspon usluga preciziran zakonom još prije sedam godina. No, unatoč tome, koristi ga tek nekoliko tisuća ljudi, a banke ga baš ne promoviraju. Neslužbeno, bankari sada očekuju da će usluge osnovnog računa u besplatnoj verziji biti srezane
Nakon što je ministar financija Marko Primorac najavio da ide u zakonske izmjene kojima će se omogućiti da građani bez plaćanja naknade otvaraju i koriste tzv. osnovni račun u bankama, postavlja se pitanje kako će to biti konkretizirano. Dok se čekaju detalji, raspitali smo se kako trenutačno stoje stvari s osnovnim računom i koliko se to naplaćuje.
Naime, prema postojećem zakonskom modelu iz 2017. godine, za osnovni račun je propisan prilično širok niz bankarskih usluga, što uključuje i internetsko ili mobilno bankarstvo, ali nema mogućnosti ugovorenog „prekoračenja“, odnosno minusa. Možda je upravo to razlog da ga skoro nitko u Hrvatskoj ne koristi, a svakako je rijetko tko i čuo da postoji opcija ugovaranja osnovnog računa (unatoč tome što je, primjerice, HNB o njemu izdao i posebnu brošuru), pa je upitno koliko su ga same banke klijentima uopće i spominjale., piše forbes
Svi znaju za tekući, a skoro nitko za osnovni račun
Na 31. prosinca 2023. godine, bilo je tako otvoreno svega 4939 računa za plaćanje s osnovnim uslugama (a za osjetljivu skupinu potrošača, što su korisnici prava iz domene socijalne skrbi, bilo ih je otvoreno 2282). S druge strane, u Hrvatskoj je otvoreno 4,7 milijuna tzv. redovnih tekućih računa.
Znači, već postoji osnovni račun, ali postoji i “redovni tekući račun” koji je uobičajen. Što će stoga značiti mogućnost da građani besplatno koriste osnovni račun, ako skoro svi sada već imaju otvoren tekući račun te su uz njega ugovorili i pakete dodatnih usluga? Kako će se izvesti „prebacivanje“ na besplatnu uslugu, ukoliko to klijenti žele? Hoće li im banke naplaćivati, primjerice, zatvaranje ili pretvaranje postojećih tekućih računa u osnovni račun? Detalji će vjerojatno biti definirani u samim izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu. (Iz Erste banke su nam, primjerice, odgovorili da oni ne naplaćuju naknadu za otvaranje niti za zatvaranje računa.)
Što će donijeti besplatna usluga i hoće li nuditi online bankarstvo?
U Vladinu bi proceduru zakonske izmjene trebale biti upućene do kraja godine, kako je vidljivo na stranici e-savjetovanja, a plan je da sve banke u Hrvatskoj ubuduće moraju pružati uslugu osnovnog računa (sada je to zakonska obveza samo za najveće). Moguće je, pritom, da će besplatni osnovni račun u međuvremenu doživjeti i prekrajanje, to jest da će pružati nešto manje usluga nego što je to trenutno slučaj, kad se za njega plaća naknada. Možda više neće biti neograničen broj podizanja gotovog novca s računa ili neograničen broj platnih transakcija. Ili, recimo, besplatni osnovni račun više neće uključivati internetsko ili mobilno bankarstvo, što se spominje u bankarskim krugovima.
Iz nedavnog gostovanja direktorice Hrvatske udruge banaka Tamare Perko na N1 televiziji može se zaključiti da bankari očekuju da će se osnovni račun svesti na bazične usluge. “Mogu reći na svom osobnom primjeru – ja neću otvoriti osnovni račun jer koristim paket usluga, koristim puno više usluga od banke nego što će ponuditi osnovni račun i ja ću ostati na svom paketu. Svaki potrošač treba vidjeti koje će biti funkcionalnosti osnovnog računa i treba li mu još koja usluga te onda odrediti što mu je adekvatno”, rekla je.
Perko je također izjavila da je osnovni račun do sada služio za socijalno osjetljive skupine, te je za njih imao naknadu do 20 centi mjesečno, ali teoretski stvari ipak stoje malo drukčije: zakonski on nije zamišljen samo za socijalne slučajeve.
Što se Ministarstva financija tiče, zasad su službeno objavili tek to da će – s obzirom na to da postoji zakonska obveza isplate plaće na račun kod banke – predložiti uvođenje obveze kreditnim institucijama da „potrošaču omoguće besplatno otvaranje, vođenje i zatvaranje osnovnog računa“. Također, namjerava se propisati i obveza obavještavanja potrošača o mogućnosti prelaska na osnovni račun, tako da to više neće biti neka mala bankarska tajna, a građane podsjećaju i da više ne moraju imati žiro-račune (drugim riječima, mogu ih zatvoriti i uštedjeti na bankarskoj naknadi za vođenje žiro-računa).
Vođenje osnovnog računa je sada – skuplje
Prema informacijama s internetskih stranica banaka, sada je osnovni račun dostupan po višim naknadama nego redovni tekući račun u eurima (osim za tzv. osjetljivu skupinu). Primjerice, u Zagrebačkoj banci je mjesečna naknada za vođenje osnovnog računa 1,99 eura, a za tekući račun 1,59 eura. Erste banka za vođenje osnovnog računa traži mjesečnu naknadu od 3 eura, a za tekući račun 2 eura. PBZ za osnovni račun naplaćuje naknadu 2,52 eura, a za tekući račun daje klijentima popuste (no na internetskoj stranici ne precizira koliki je iznos).
Zašto je u te tri banke vođenje osnovnog računa skuplje od tekućeg? Iz Erstea kažu da osnovni račun uključuje više usluga od redovnog tekućeg računa, ali i da redovni tekući račun kod njih uključuje uslugu online bankarstva. Iz Zagrebačke banke i PBZ-a nismo primili odgovore o naknadama, ali jesmo iz Hrvatske narodne banke. Oni tumače da razlika u visini naknada za osnovni i tekući račun postoji zbog toga što osnovni račun obuhvaća i uslugu online bankarstva (e-bankarstvo/m-bankarstvo), što je propisano zakonom, a “naknada za ‘običnu’ uslugu vođenja računa ne obuhvaća uslugu e-bankarstva/m-bankarstva”.
Očito je, međutim, da se u tom dijelu bankarske poslovne politike ipak razlikuju, pa se kod nekih online bankarstvo dodatno ugovara uz tekući račun, odnosno “dobijete” ga u sklopu šireg paketa usluga (i uz adekvatno skuplju mjesečnu naknadu). Tako PBZ, kako se vidi na stranicama HNB-a, tu naknadu naziva “mjesečna članarina za korištenje putem Interneta i Mobilne aplikacije” i ona iznosi 1,59 eura, a kod Zagrebačke banke se za bankarstvo putem interneta navodi mjesečna naknada od 1,33 eura, kao i za bankarstvo putem mobilne aplikacije. I druge veće banke imaju istaknute naknade za internetsko i mobilno bankarstvo.
Kako usporediti bankarske naknade
HNB napominje da na svojim stranicama objavljuje usporedbu naknada kreditnih institucija iz područja platnih usluga. “Ona obuhvaća usporedbu aktualnih naknada za najčešće korištene platne usluge, odnosno najreprezentativnije usluge povezane s računom za plaćanje u RH, koje ujedno potrošače izlažu najvećemu ukupnome ili pojedinačnom trošku”, navode u odgovoru.
Podsjetimo, banke su dužne do kraja godine HNB-u dostaviti metodologiju izračuna svojih naknada.
Što sada pruža osnovni račun prema postojećem zakonu
Osnovni račun je eurski račun za plaćanje koji obuhvaća standardne usluge i koji je dostupan svima koji zakonito borave u nekoj od zemalja Europske unije. Trenutačno se naplaćuje bankarska naknada, a usluga podrazumijeva:
• vođenje računa i izdavanje debitne kartice
• neograničen broj polaganja novčanih sredstava na račun
• neograničen broj podizanja gotovog novca s računa na šalteru ili bankomatu u državama članicama Europskog gospodarskog prostora (EGP)
• ugovaranje trajnih naloga
• ugovaranje internetskog ili mobilnog bankarstva
• neograničen broj platnih transakcija:
• izravnog terećenja
• korištenjem platne kartice računa, uključujući plaćanja preko interneta
• kreditnih transfera, uključujući trajne naloge, na terminalima, šalterima i uslugom internetskog i mobilnog bankarstva
