Kako kihanje može izazvati puknuće pluća i niz drugih zdravstvenih posljedica

Kako kihanje može izazvati puknuće pluća i niz drugih zdravstvenih posljedica

Medicinski govoreći, kihanjem izbacujemo sve iritanse iz nosa poput peludi, kemikalija ili virusa. Iako je riječ o prirodnoj reakciji kihanje može, u ekstremnim okolnostima, dovesti i do ozljeda.

Od lomljenja rebara, pucanja pluća, pa čak i kidanja delikatnog moždanog tkiva, postoji mnogo načina na koje možete završiti u bolnici nakon običnog kihanja, otkriva za Daily Mail profesor Adam Taylor, stručnjak za anatomiju na Sveučilištu Lancaster.

“Eksplozivna” crijeva

Jedna studija slučaja otkrila je kako su čovjeku “eksplodirala” crijeva nakon što je kihnuo. 63-godišnjak iz Floride doručkovao je sa suprugom kada su mu zbog naizgled bezopasnog kihanja dijelovi donjeg probavnog sustava prsnuli kroz tijelo.

Čovjek, koji je imao povijest raka prostate, prije tog incidenta je bio na operaciji abdomena te mu kirurški ožiljak nije pravilno zacijelio, iako su mu liječnici rekli da je sve u redu te su mu odstranili kirurške spojnice. Nakon što je kihnuo osjetio je bol i “mokri osjećaj” u donjem dijelu trbuha. Kad je pogledao dolje, otkrio je kako mu dio crijeva strši iz ožiljka. Hitno je prebačen u bolnicu na hitnu operaciju gdje su mu crijeva stavili natrag u abdomen. 

Profesor Taylor upozorio je da svatko tko je bio podvrgnut operaciji potencijalno riskira sličnu ozljedu od običnog kihanja. “Dolazi do povećanja pritiska u prsima i trbuhu kada kihnete. Ako imate otvorenu ranu, riskirate da nešto iskoči kroz nju zbog pritiska koji se stvara”, dodao je. Ipak, napomenuo je da se rizik za to drastično smanjuje kada se ožiljak zatvori i zacijeli u potpunosti. 

Slomljeno rebro  Kihanjem možete čak i rebro slomiti. Iako je to rijetko kod mladih i zdravih ljudi, profesor Taylor kaže da snažno kihanje može slomiti kost. “Tipično vidimo prijelome rebara kod starijih ljudi ili onih s određenom medicinskom bolešću”, rekao je. Osobe s nižom gustoćom kostiju zbog osteoporoze jedna su skupina kod koje je općenito povećan rizik od prijeloma kostiju, uključujući i prijelom uzrokovan kihanjem. “Kada kihnete, mišići prsnog koša se prislone na rebra i povuku rebra vrlo oštrom i brzom silom kontrakcije, zrak se istisne van, uhvati se za rebro i doslovno izazove njegovo pucanje”, objasnio je Taylor. 

Pucanje bubnjića Čak i zadržavanje kihanja možda nije sigurno. Profesor Taylor je rekao da, budući da povećani pritisak koji potiče kihanje mora na neki način izaći, može oštetiti osjetljivo tkivo na izlasku. “Kada kihnete, taj pritisak se izbacuje kroz nos i izlazi kroz usta”. Dodaje da ako zadržite kihanje i zatvorite usta, te držite nos, cijev vašeg unutarnjeg uha povezuje se od unutrašnjosti vašeg grla sve do vanjskog uha. “Dakle, veća je vjerojatnost da će vam puknuti bubnjići kada zadržite kihanje jer taj pritisak mora negdje izaći”, objasnio je.  Puknuće u plućima  Osobito žestoko kihanje može čak uzrokovati puknuće u plućima. U nekim slučajevima pluća mogu hernirati kroz interkostalne mišiće između rebara, ako postoje slaba mjesta na njima. To je obično nuspojava drugih zdravstvenih problema poput pretilosti, bolesti pluća, dijabetesa ili pušenja, prema profesoru Tayloru.  Bilo je i slučajeva u kojima je kihanje potrgalo osjetljivo tkivo pluća. To se može dogoditi kada zrak izlazi u prostor između prsnog koša i pluća, uzrokujući da zrak komprimira pluća s jedne ili obje strane. “Slojevi naših pluća, kada izmjenjujemo plinove tijekom disanja, postaju vrlo tanki”, rekao je profesor Taylor. “Taj porast tlaka dok se mišići skupljaju kada kihnete kako biste izbacili zrak, može potrgati te slojeve, uzrokujući da zrak izlazi iz pluća u prsnu šupljinu”. Međutim, oni s plućnim bolestima kao što je kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) ili ožiljcima na plućima od prijašnjih ozljeda više su izloženi riziku jer imaju već slaba područja u plućima. 

Moždana ovojnica može puknuti Bilo je izvješća o ljudima koji su kihanjem poderali osjetljivu moždanu ovojnicu, što može dovesti do subarahnoidalnog krvarenja, što je vrsta moždanog udara. “Naš je mozak okružen vrlo tankim delikatnim slojevima tkiva. Neki od tih slojeva imaju krv između njih. Budući da su neki od ovih slojeva uključeni u vraćanje krvi u vene i natrag u srce, povećanje krvnog tlaka može uzrokovati njihovo pucanje”, objasnio je profesor Taylor. A takvo povećanje krvnog tlaka događa se kad kihnemo, objasnio je. “Ako posebno žestoko kihnete ili ako imate slabe moždane ovojnice, one potencijalno mogu puknuti. To može uzrokovati curenje krvi i uzrokovati trenutne probleme, poput moždanog udara”, rekao je.

Mogu li oči iskočiti zbog kihanja? Profesor Taylor objašnjava da, budući da oči na mjestu drže mišići i živci, a dišni putevi nisu povezani s očnim šupljinama, zbog kihanja ne mogu iskočiti.  Međutim, zatvaranje očiju prilikom kihanja automatski je refleks, a tijelo misli da to čini kako bi spriječilo da izbačene klice uđu u vaše oči. Dakle, mogli biste se boriti protiv refleksa i držati oči otvorene, ali to vjerojatno nije dobra ideja., piše MissZdrava.hr