Nacional otkriva kakvu strategiju protiv mogućeg formiranja velike koalicije protiv HDZ-a, kojoj bi se pored SDP-a i Možemo! mogle priključiti druge stranke centra i ljevice, a nakon izbora možda čak i Most, razrađuje premijer Plenković i zašto u HDZ-u kažu: Ništa od prijevremenih izbora!

Premijer Andrej Plenković nije nimalo zabrinut zbog mogućnosti formiranja velike antihadezeovske koalicije koju bi činile stranke SDP i Možemo!, uz veliki potencijal da im se pridruže i neke druge opozicijske stranke od centra prema lijevo, pa moguće čak i Most.

U vrhu HDZ-a uvjereni su da planove o stvaranju velike koalicije protiv HDZ-a, o čemu se sve više počelo govoriti u javnosti, pozadinski dodatno podgrijava predsjednik Zoran Milanović te da taj plan uključuje da se isprovociraju prijevremeni izbori na kojima bi se kompletna oporba od centra prema ljevici ujedinila protiv HDZ-a. Tu koaliciju, čiju bazu bi činili SDP i Možemo!, ali koja za sada još nije ni blizu formaliziranja, u vrhu HDZ-a nazivaju “antikorupcijskom koalicijom” jer se u javnost već počela puštati teza o tome da bi se stranke okupljene oko SDP-a i Možemo! ujedinile na ideji borbe protiv korupcije te da bi zbog toga privremeno potisnule i neke svoje programske i ideološke razlike, a glavni cilj bio bi im rušenje HDZ-a.

Međutim, u vrhu HDZ-a smatraju da se prognoze o prijevremenim izborima temelje na običnim spinovima te da za to nema nikakvog realnog uporišta.

Visoki izvor iz HDZ–a za Nacional je to ovako komentirao: “Nema nikakvih šansi da se održe prijevremeni izbori niti ima razloga za to. Nema teorije. O tome se i ne razmišlja. HDZ ima sigurnu i stabilnu većinu koju čini 77 saborskih zastupnika plus sada još i Zekanovićev klub, tako da HDZ čvrsto drži vlast. No kada bi se sada raspisivali izbori, HDZ bi na te izbore išao sam jer nema nijednog realnog predizbornog koalicijskog partnera. A upravo na to računa predsjednik Milanović i radi na tome da dođe do prijevremenih izbora jer računa da će Možemo! i SDP ići u zajedničkoj koaliciji s Centrom, Pametno i sličnim strankama i da tako ujedinjeni mogu pobijediti HDZ. Ne vjerujem da bi se toj koaliciji pridružio Most. Oni će vjerojatno ići sami ili možda s Domovinskim pokretom ako se dogovore.”

Taj visoki izvor kaže da Milanović i ostali koji “guraju” oporbene stranke u veliku, antikorupcijsku koaliciju planiraju komunicirati da je riječ o svojevrsnoj antikorupcijskoj budućoj vladi nacionalnog spasa protiv HDZ-a i da se vode računicom kako HDZ i Plenković trenutno gube na popularnosti, da ih pritišću razne afere i skandali, da se zbog ogromnog kašnjenja s obnovom govori o nesposobnosti cijele Vlade, a uz to se još događa i inflacijski šok s rastom cijena namirnica i energenata, a sve to nakon dvije godine borbe s pandemijom koronavirusa koja je ionako iscrpila i ljude i gospodarstvo. Međutim, taj izvor kaže da je to samo trenutna percepcija koja će se vrlo brzo promijeniti.

“Utjecaj pandemije opada, hrvatsko gospodarstvo unatoč pandemiji bilježi rekordan rast BDP-a od čak 10,5 posto, premijer će već ovog tjedna prezentirati paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, turistička sezona trebala bi biti još bolja ili barem ista kao lani, u lipnju se otvara Pelješki most, a i obnova će krenuti ubrzanim tempom, ponajviše zbog pritiska Plenkovića. Tako da će i HDZ biti u znatno boljoj poziciji. Činjenica je da će percepcija rada Vlade krajem ljeta biti znatno bolja nego sada i jedini koji bi mogao profitirati od izbora bio bi HDZ i Plenković. Ali o tome se naprosto u ovom trenutku uopće ne razmišlja.”

Kao jedini motiv koji bi se logično nametnuo za prijevremene izbore taj izvor spominje izbjegavanje rekonstrukcije Vlade koju zazivaju i neke struje unutar HDZ-a.

“To je logičan argument, ali kako se kod nas stvari dramatično brzo mijenjaju, obnova će krenuti punim ritmom i to će se brzo pokazati, kad ti pozitivni elementi budu na stolu, u tom slučaju mijenjat će se i perspektiva i percepcija o radu pojedinih ministara. U Hrvatskoj se sve može brzo mijenjati pa i slika o HDZ-u”, uvjeren je taj visoki izvor iz HDZ-a.

Kad je riječ o vanjsko-političkim faktorima koji bi mogli utjecati na ocjenu rada Vlade ili na izbore, u HDZ-u smatraju da su bitna samo dva vanjsko-politička pitanja:

“Jedno su Hrvati u Bosni i Hercegovini, tu ćemo svi biti na istoj strani i nitko od toga ne može posebno profitirati. Drugo je situacija u Ukrajini. Ako Rusi zaista uđu u sukob, onda će se Europska unija homogenizirati, a ta će situacija ujedno biti izazov prema svim strankama kako će se ponašati.”

Nacionalov izvor ističe kako ne treba uzimati zdravo za gotovo sadašnje ankete, odnosno ispitivanja raspoloženja javnosti jer HDZ na izborima uvijek osvaja više no što im predviđaju ankete te da HDZ zasigurno može sa sadašnjih 30 posto dobaciti najmanje do 35, a realno i do 38 posto podrške birača, što mu prema D’Hondtovoj izbornoj metodi garantira oko 40 posto. Kad se tome pridruže manjinske stranke, HDZ bi ponovno bez problema imao zagarantiranu većinu.

Taj izvor ne isključuje mogućnost rekonstrukcije Vlade, štoviše tvrdi kako je visoko vjerojatna, ali kaže da se ni to neće dogoditi tako brzo kako neki možda očekuju.

Naime, u dijelu političkih krugova iz desnog političkog spektra pojavile su se špekulacije da bi premijer Plenković u drugoj polovici godine mogao izvesti politički manevar kojim bi preduhitrio formiranje velike koalicije protiv HDZ-a i svoje političke protivnike ulovio potpuno nespremne. Naime, više je političkih izvora pokušalo plasirati informaciju da Plenković ozbiljno razmišlja o tome da umjesto planirane ljetne rekonstrukcije Vlade krajem ljeta zatraži raspisivanje prijevremenih izbora koji bi se dogodili u rujnu ili najkasnije početkom listopada.

Za takav potez može imati više legitimnih razloga. Unatoč tomu što HDZ smatra da se loša percepcija o aktualnoj vladi može brzo promijeniti, malo je vjerojatno da će rejting stranke i premijera Plenkovića biti bolji dogodine. Osim toga, kao razlog za prijevremene izbore navodi se i to da u slučaju da ih raspiše tijekom tekuće godine neće biti potrebno mijenjati izborne jedinice, što HDZ-u svakako odgovara.

Iako trenutno ima više nego stabilnu većinu u Saboru koja podržava Vladu, a do redovnih izbora trebalo bi proći više od dvije godine, Plenković bi kao predsjednik Vlade imao na raspolaganju različite formalne mogućnosti kojima bi takav potez mogao opravdati. Jedan od njih je ulazak u eurozonu, što bi Plenković predstavio kao povijesni uspjeh Vlade i prekretnicu zbog koje želi testirati povjerenje javnosti i – krenuti od nule, odnosno napraviti “fresh start”.

No, prema tim tumačenjima, pravi razlog zašto bi se Plenković mogao odlučiti na raspisivanje prijevremenih izbora bila bi da u korijenu sasiječe formiranje velike antihadezeovske koalicije.

Iako u vrhu HDZ-a nastoje relativizirati mogući uspjeh velike koalicije na izborima, posljednje izborne ankete pokazale su da SDP i Možemo! zajedno imaju veću podršku od HDZ-a, pa su se pojavile i procjene koliku bi podršku birača te dvije stranke mogle ostvariti kad bi na izborima nastupile zajedno, po mogućnosti s još nekih strankama. Na taj bi se način spriječilo rasipanje glasova na ljevici i u centru. Ujedno bi takva koalicija kao svoj glavni moto imala rušenje HDZ-a s vlasti i to tako da bi se pokušalo mobilizirati kompletnu javnost protiv HDZ-a uz koji bi se vezivali pojmovi “nesposobnost i korupcija” – nesposobnost da se dvije godine od potresa u Zagrebu i godinu i pol od potresa na Banovini obnova makne s mrtve točke i korupcija koja proizlazi iz brojnih afera koje se vezuju uz HDZ-ove kadrove.

Međutim, Plenkoviću u prilog ide činjenica da dogovor o velikoj koaliciji, iako se o njemu sve više raspravlja u javnosti, nije niti blizu realizacije, a isto tako rezultati rada njegove vlade uistinu bi krajem ljeta mogli izgledati znatno bolje nego sada, a to je upravo ono na što u HDZ-u i računaju.

Rasplamsavanje priča o velikoj koaliciji možda i nenamjerno potaknuo je saborski zastupnik Mosta Nino Raspudić gostujući 23. siječnja u emisiji TNT N1 televizije. Govoreći tada o temi mogućeg udruživanja oporbenih stranaka, Raspudić je rekao da se o isključivo može govoriti o suradnji nakon izbora te da je “znakovito da ovi pozivi na stvaranje koalicija dolaze od aktera koji su debelo ispod praga, koji sami ne bi mogli prijeći prag i onda im je jedina šansa da se stvaraju te koalicijske kobasice gdje bi i oni dobili nekakav svoj djelić”.

No, on u toj emisiji nije posve odbacio postizbornu suradnju s SDP-om i Možemo!, iako je naveo da prije toga od njih očekuje ispriku. Rekao je da bi se oni koji su ih prozivali da profitiraju na koroni trebali ispričati Mostu prije saveza.

“Prije saveza oporbe, Grbin i Benčić trebaju se ispričati Mostu”, poručio je Raspudić. O suradnji s HDZ-om rekao je, pak:

“S ovakvim HDZ-om se nema što surađivati, to je završena priča.”

Inače, zanimljivo da je prije prošlih parlamentarnih izbora koji su se održali 5. srpnja 2020., tijekom predizbornog sučeljavanja na Hrvatskoj radioteleviziji, Marija Selak Raspudić, tada prva na izbornoj listi Mosta u I. izbornoj jedinici, rekla da koalicija Možemo!-Nova ljevica-Radnička fronta-ORaH-Zagreb je naš-Za Grad, koju je na sučeljavanju predstavljao Tomislav Tomašević, “ima krasne zelene i neke druge politike da će s tom političkom opcijom rado koalirati ako obje političke opcije uđu u Hrvatski sabor”.

S tezom o velikoj koaliciji u javnost je među prvima izašao zastupnik u Europskom parlamentu Mislav Kolakušić. Međutim, nakon što je on tu temu otvorio, jedan od Nacionalovih izvora blizak vrhu SDP-a slikovito je rekao:

“Da, Kolakušićeva ideja je ok, ali bez Kolakušića.”

Jedan od onih koji bi rado vidjeli formiranje velike koalicije je i predsjednik HSS-a Krešo Beljak. Prema informacijama Nacionala, on se zalaže za to da se takva koalicija što prije formalno dogovori i da njihovi predstavnici tako počnu komunicirati u javnosti. Smatra da bi se trebala oformiti vlada u sjeni i da bi trebalo otvoreno komunicirati tko će biti kandidat za premijera. Međutim, dvije najveće lijeve opozicijske stranke, SDP i Možemo! još nisu ni blizu međusobnog dogovora, a kamoli blizu dogovora s ostalim potencijalnim partnerima u toj budućoj koaliciji. Beljak smatra da zato manje stranke ne trebaju čekati dogovor SDP-a i Možemo!, već se trebaju međusobno dogovoriti i prezentirati svoje ljude i svoje politike pa i svog kandidata ili kandidatkinju za premijera. Tu prvenstveno misli na GLAS Anke Mrak-Taritaš i stranke poput Centra, odnosno Pametno Marijane Puljak i Stranke s imenom i prezimenom Dalije Orešković. Međutim, ni one, izgleda, nisu još ni blizu dogovora.

Jedan od Nacionalovih izvora iz opozicije tvrdi čak da su ideju o velikoj koaliciji plasirali Ivan Račan i ekipa savjetnika predsjednika SDP-a Peđe Grbina i to više kao “probni balon” da vide kako će to odjeknuti u javnosti.

Međutim, sada se počela gurati teza da bi Plenković taj “balon” mogao presjeći tako da kao rješenje ponudi prijevremene izbore na kojima bi se testiralo povjerenje njegovoj vladi i snaga oporbe. Zbog nesložnosti oporbe, Plenković bi iz te riskantne igre mogao ponovno izaći kao pobjednik – i to je ono s čim on zapravo kalkulira.

Plenković bi se, međutim, uskoro mogao suočiti s nekim drugim problemima koji bi mogli poremetiti sve njegove planove i dati dodatni poticaj oporbi za stvaranje antikorupcijske koalicije. Na to su prije nekoliko tjedana upozorili čak i izvori iz HDZ-a zabrinuti zbog gomilanja afera HDZ-ovih dužnosnika, kao i zbog činjenice da bi se početkom lipnja Hrvatska mogla naći u situaciji da će morati vratiti oko 5 milijardi eura iz Fonda za solidarnost Europske unije koji nije na vrijeme iskoristila za obnovu. Isto tako, upozorili su da mogući razvoj afera poput one povezane s bivšom ministricom Gabrijelom Žalac neće ići u korist Plenkoviću, da se istovremeno provode i neke druge istrage vezane uz malverzacije s novcem iz EU fondova te da to sve baca jako loše svjetlo na HDZ i Vladu. Ti su izvori do te mjere bili zabrinuti da su kalkulirali i s mogućnošću da bi neki vanjski faktor, u kontekstu istraga koje provodi Ured europskog istražitelja u Zagrebu, ali i specijalni pravni savjetnik za borbu protiv korupcije koji će biti instaliran u Američko veleposlanstvo u Zagrebu, mogao utjecati čak i na pad Vlade. Pa su zato unutar HDZ-a već počeli pripreme za situaciju da dođe ne do prijevremenih izbora, već do pada Plenkovićeve vlade. Ti izvori istaknuli su da smatraju kako je jedino rješenje i spas za Plenkovića da što prije napravi rekonstrukciju Vlade i u resore koji produciraju najviše problema postavi kompetentne ljude.

Izvori bliski Plenkoviću nakon tih napisa odmah su počeli tražiti “unutarnje neprijatelje” u HDZ-u i protumačili to kao dio plana o “demontaži” Vlade. Više izvora iz HDZ-a u više je navrata potvrdilo kako premijer Plenković ne voli da mu netko drugi smjenjuje ministre pa ih zato često i u Saboru brani od zahtjeva za smjenu koje redovno pokreće oporba – iako svjestan da nekima od njih možda više i nije mjesto u Vladi. No inzistira na tome da on bude taj koji će o tome odlučiti. Očito i po cijenu štete koju svojim ostankom u Vladi neki od njih nanose i Plenkoviću i Vladi u cjelini, piše Nacional.