Prijedlog poreznih izmjena kojim se uvodi porez na nekretnine najvažnija je tema mjeseca za 19,3 posto građana. Intenziviranje ratnog sukoba u Ukrajini, rat u Gazi i Libanonu je drugi izbor za temu mjeseca s izborom u 14 posto slučajeva. Novi CROdemoskop donosi RTL
Da su izbori provedeni početkom listopada, HDZ bi bio relativni izborni pobjednik sa zadržanom prednosti ispred prvog pratitelja, SDP-a, ali i ostatka političke konkurencije. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 1. i 4. listopada HDZ zabilježio izbor od 26,9 posto (u rujnu 27,3 posto). Na drugom mjestu je SDP s 21,6 posto (prema rujanskih 21,2 posto). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 8,6 posto (prošli mjesec 8,4 posto). Na četvrtom je mjestu i dalje Most koji u ovomjesečnom mjerenju bilježi podršku od 6,1 posto (u rujnu 7 posto).
Rascjep u Domovinskom pokretu još je prošli mjesec smanjio potporu ove stranke, najprije na 4,6 posto, a na sličnoj se razini zadržala stranačka podrška i u ovomjesečnom mjerenju (4,5 posto). Novonastala stranka DOM i Nacionalno okupljanje (DOMiNO) u prvom je mjerenju nakon osnutka zabilježila izbornu podršku od 1,9 posto (što je nešto iznad prvih mjesečnih mjerenja za novonastale stranke zabilježenih u posljednjih četiri godine).
Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od pet vodećih lista, od čega najveći dio “uzima” HDZ. Od pet vodećih stranaka tri su u mjesečnom negativnom “izbornom saldu” (Most -0,9 postotnih bodova; HDZ -0,4; DP -0,1). S druge strane, SDP i Možemo! su zabilježili pozitivan “prinos” na svom izbornom “kontu” (0,4 i 0,3 postotna boda). Na međugodišnjoj razini, u odnosu na prošlogodišnji listopad, od vodeće petorke dvije su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +6 postotnih bodova; HDZ +1,4). U međugodišnjem minusu su Domovinski pokret (-3,0 postotna boda), Možemo! (-2,7 postotnih bodova) i Most (-2,1 postotna boda).
U ostatku političke scene, uz već spomenutu novonastalu stranku, izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto). U prvoj su skupini sljedećih pet stranaka: IDS (1,7 posto), Radnička fronta (1,6 posto), HSU, Centar i Fokus (sve tri po 1,1 posto). Ispod jedan posto su sljedeće stranke: HNS (0,9 posto), Nezavisna platforma Sjever, Hrvatski suverenisti, Pravo i pravda i HSS (sve četiri stranke po 0,8 posto), HSLS (0,6 posto) i Odlučnost i pravednost (0,4 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1,2 posto, uz 17,4 posto neodlučnih.
Na čelu isti dvojac
Isti dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih, ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji. Treća mjesta na dvije ljestvice pripala su Mariji Selak Raspudić i Ivanu Penavi. Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 21,2 posto ispitanika (u odnosu na 19,9 posto iz rujna). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugi na ljestvici najpozitivnijih hrvatskih političara i to s izborom od 14,8 posto (prema 15,7 posto iz prošlog mjerenja u rujnu). Na treće se mjesto ponovo vratila Marija Selak Raspudić s izborom od 2,9 posto (prema prošlomjesečnih 2,6 posto).
Četvrto mjesto s izborom od 2,5 posto drži predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković (u rujnu 0,8 posto). Božo Petrov je peti izbor s 2,2 posto (prije mjesec dana 2,5 posto).
Među 10 top političara još su: Ivan Penava (1,7 posto), Biljana Borzan (1,6 posto), Branko Bačić (1,5 posto), Siniša Hajdaš Dončić (1,4 posto) i Tomislav Tomašević (1,3 posto). Među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet je predsjednika stranaka (HDZ, SDP, Možemo!, Domovinski pokret i Most), dva člana Vlade, predsjednik Republike, predsjednik Sabora, te jedna eurozastupnica.
Plenković ‘najnegativniji’
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 33,8 posto (u odnosu na 33,2 posto iz rujna). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove “negativne ljestvice” s izborom od 15,5 posto (u rujnu 16,3 posto). Treće mjesto i dalje drži predsjednik DP-a Ivan Penava s izborom od 5,3 posto (prema 5,2 posto u rujna).
Na četvrtom mjestu slijedi Nikola Grmoja s izborom od 1,8 posto (u rujnu 0,2 posto). Milorad Pupovac je peti s izborom od 1,5 posto (prema 2,9 posto iz prethodnog mjerenja), a jednak izbor ovaj mjesec bilježi i Gordan Jandroković (1,5 posto u rujni i u listopadu).
U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Hrvoje Zekanović i Željka Markić (oboje po 1,4 posto), Tomislav Tomašević (1,1 posto) i Ivan Anušić (1,0 posto). Među 10 najnegativnijih hrvatskih političara tri su predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, Domovinski pokret), premijer, predsjednik Republike i predsjednik Sabora, dva člana Vlade, istaknuti predstavnik najbrojnije nacionalne manjine u zemlji, te zaštitno lice najprisutnije konzervativne udruge.
Smjer kretanja zemlje – negativan
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom listopada podupire 19,8 posto građana (slično kao i u rujnu kad je izmjereno 19,9 posto). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 67,9 posto (prema 66,2 posto u rujnu). Kakav je smjer zemlje ne zna 12,3 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 54,2 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina skoro upola niža i iznosi 23,7 posto. Glasači oporbenih stranaka su još i kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (Most 17,9 posto; SDP 9,5 posto; Možemo! 7,8 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,95 (prema 2,93 iz rujna). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,95), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,13), Mosta (2,89), Domovinskog pokreta (2,46), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,23). Zanimljivi su rezultati koje su u istom mjesecu mandata zabilježeni za prethodnike aktualnog predsjednika. U 58. mjesecu mandata bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 2,88, dok je bivši predsjednik Ivo Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio znatno višu ocjenu (3,31).
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu sociodemografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.