Mnoge ptice koje žive u otvorenim predjelima u blizini polja, livada i pašnjaka, poput ševa, vivaka ili lastavica traže hranu, no ostaju gladne jer više nemaju što jesti
Izmet životinja koje borave na ispaši ključan je za raznolikost kukaca. Primjerice, izmet goveda koja nisu tretirana antibioticama, važan je za razvoj i opstanak puno insekata kao što su balegari, muhe i drugi, a dio su hranidbenog lanca.
Tako leptiri iz balege, blata ili vlažnog pijeska uzimaju vlagu bogatu mineralima koji su im potrebni za preživljavanje, a koje ne mogu dobiti iz nektara. Također, vretenca se hrane manjim insektima koji se razvijaju iz izmeta životinja.
Ptice nemaju što jesti
Stoga u ekološkoj zakladi NatureLife-International (NLI) upozoravaju da bez prirodnih pašnjaka nije moguće zaustaviti izumiranje vrsta na poljima, šumama, pašnjacima.
“Mnoge ptice koje žive u otvorenim predjelima u blizini polja, livada i pašnjaka, poput ševa, vivaka ili lastavica traže hranu, no ostaju gladne jer više nemaju što jesti – priroda je utihnula u mnogim dijelovima Njemačke“, izjavio je predsjednik zaklade, Claus-Peter Hutter.
Predložili su uzgoj vodenih bivola na području između Stuttgarta i Heilbronna te da se u projekt uključe znanstvenici, poljoprivrednici i stručnjaci za očuvanje prirode.
Nedostaje politička potpora
Ističu kako je sve istraženo i opisano, da znanje postoji, ali nedostaje politička potpora takvim projektima. “Za to vrijeme se milijarde EU sredstava, a time i naš porezni novac i dalje ulažu u proizvodnju kukuruza, posebno u sjevernoj i istočnoj Njemačkoj. Monokulture i tvornički uzgoj pumpaju poljoprivredne korporacije“, oštar je Hutter.
Smatra da je potrebno više stajnjaka umjesto gnojnice koja zagađuje tlo i podzemne vode. “EU Zeleni plan i programi bioraznolikosti saveznih i državnih vlada uglavnom su rezultirali samo šarenim brošurama umjesto šarenim krajolicima“, ironičan je Hutter koji pritom kritizira, pretjeranu birokraciju kao i to što je potrebno puno vremena da bi određeni projekti bili odobreni.
Ipak, u zakladi vide tračak nade jer pojedini gradonačelnici uz pomoć poljoprivrednika i ekologa pokreću vlastite projekte pašnjaka uz gradove.
Prema Zakladi, osobito vlažni travnjaci, močvarne livade i močvarna područja također su važna mjesta koja pohranjuju CO2 čime kombiniraju učinkovitu zaštitu klime, zaštitu od poplava i transpiracije s poboljšanjem prirodne raznolikosti., piše agroklub