Jasna osuda svakog totalitarnog režima i progona političkih neistomišljenika preduvjet je za očuvanje sjećanja na svaku nevinu žrtvu. Ona je također podsjetnik novim generacijama o važnosti poštivanja dostojanstva svakog ljudskog bića te izgradnji uključivih i tolerantnih demokratskih društava temeljenih na vladavini prava.
Republika Hrvatska zauzima se za odgovorno suočavanje s prošlošću, koje se zasniva na međusobnom uvažavanju i poštivanju univerzalnih vrijednosti i zaštiti ljudskih prava. Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma od 23. rujna 2008. godine, a potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009.
Slijedom toga, 2011. Hrvatski sabor proglasio je 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i u Republici Hrvatskoj, što je potvrđeno stupanjem na snagu novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 1. siječnja 2020.
Obilježavanjem ovoga dana Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU-a u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava., piše bpž